Ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović rekla je u Budimpešti da je za naše građane ključno pitanje da li će posle 2020. godine imati stabilan izvor snabdevanja gasom, zbog čega je važno raditi i na regionalnim projektima poštujući obaveze iz Trećeg energetskog paketa EU.
Joksimović je učestvovala na Šestom godišnjem forumu makro-regionalne strategije EU za područje Dunava, na panelu koji se ticao energetske bezbednosti zemalja u podunavskom regionu.
To je takođe višestruko značajno za nas. Mi jesmo zemlja kandidat za članstvo u EU, imamo obaveze u okviru Poglavlja 15 i usklađivanja sa Trećim energetskim paketom, ali sa druge strane, ključno pitanje koje će nam postaviti naši građani je da li ćemo imati stabilan i predvidiv izvor snabdevanja gasom posle 2019/2020. godine, rekla je Joksimović, saopštilo je Ministarstvo za evropske integracije.
Ona je poručila da političari na to pitanje moraju da daju odgovor našim građanima, uvažavajući istovremeno činjenicu da smo zemlja kandidat za članstvo u EU i da imamo obaveze iz Trećeg energetskog paketa.
Govorili smo o regionalnim projektima iz oblasti gasnog snabdevanja, o interkonektorima, između ostalog i o projektu od posebnog značaj za nas - interkonektoru između nas i Bugarske, dodala je ona.
Prema njenim rečima, taj interkonektor neće rešiti problem do kraja, ali je i te kako doprinos diversifikaciji gasnog snabdevanja.
Ministar za evropske integracije je podsetila da je taj projekat u dobroj meri finansiran iz sredstava EU, odnosno IPA fondova i kofinansiran iz budžeta Srbije.
Pripreme idu dobro iako je bilo nekih problema i kašnjenja, dodala je ministar za evropske integracije.
Joksimović je napomenula da se razgovaralo i o tome kako zemlje ovog regiona koje su visoko zavisne od uvoza gasa i drugih energenata mogu da obezbede svojim građanima energetsku bezbednost i kako kroz saradnju, pa i u okviru dunavskog regiona, pokrenuti projekte koji se tiču novih interkonektora između Srbije i Mađarske, mogućeg povezivanja u okviru Turskog toka, kao i Srbije i Hrvatske.
Pokušavali smo da pronađemo dodatne instrumente i projekte kako da obezbedimo energetsku bezbednost i stabilnost i kako da doprinesemo ne samo EU i regionu, već pre svega našim građanima, objasnila je Joksimović.
Ona je zaključila da je u tom smislu, Srbija prepoznata kao pouzdan i stabilan partner, kao neko ko učestvuje u rešavanju problema sa kojima se EU suočava, ne samo kad je u pitanju migrantska kriza već i energetska bezbednost, poštujući pre svega sopstvene interese.