Privreda i građani mnogo gube zbog raznih bolesti, bolovanja, ali i požara u kojima stradaju ljudi i imovina, a kvalitet ljudskih života trebalo bi da bude na prvom mestu. Godišnje u Srbiji umre 25.000 ljudi od zastoja rada srca, je im nije na vreme pružena pomoć, a štete od požara iznose i po nekoliko miliona evra.
Kompanije BSS i MIT, koje povezuje zajednička misija u prevenciji i zaštiti, kao i monitoringu, borbi za očuvanje i unapređenje kvaliteta ljudskih života, u razgovoru s novinarima objasnili su na koji način građani mogu da pomognu ljudima koji se nađu u nevolji, te da je neophodna obuka za postupanje u takvim situacijama.
Jedan od načina da se pomogne osobama kod kojih dođe do srčang zastoja je upotreba automatskog eksternog defibrilatora (AED). Automatski eksterni defibrilatori za električnu stimulaciju srčanog ritma prilikom iznenadnog srčanog zastoja u Srbiji su novina, a u Beogradu ih je na svega tri mesta.
Ljiljana Lainović, direktor kompanije MIT, kaže da se uveliko radi na njihovoj implementaciji i primeni na javnim mestima u Srbiji, uključujući i škole, kao i na obuci ljudi kako bi mogli da blagovremeno pruže pomoć osobama kojima je neophodna.
Zaštita od požara drugi je problem. Igor Đurić, direktor kompanije BSS, primećuje da malo ljudi zna kako da se ponaša u situaciji kada izbije požar i ugroženima pruži pomoć, niti kako da upotrebe aparate za gašenje vater, od kojih veliki broj nije u funkciji.
Slaviša Bogunović, direktor Instituta bezbednosti od požara i integrisane bezbednosti i predsednik Nacionalnog udruženja zaštite od požara primećuje da mnogi javni objekti nisu dovoljno bezbedni od požara, da je zakonska regulativa iz prošlog veka i da je neophodno prilagođavanje evropskim propisima.