Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rešavanje pitanja industrijskog otpada jedno od prioritetnih

Beograd
Srpska ekonomija

U Srbiji ima do 100.00 tona opasnog otpada na 80 do 90 lokacija, istaknuto je na 5. Međunarodnom MITECO Forumu posvećenom cirkularnoj ekonomiji pod sloganom "Danas odgovorno. Sutra održivo". 

Rešavanje pitanja industrijskog otpada, posebno istorijskog opasnog otpada, nameće se kao jedno od prioritetnih, rekao je Miroslav Miletić, savetnik predsednika PKS.

"Sistemskim rešavanjem ovog pitanja doprinelo bi se efikasnom i efektivnom unapređenju postojećeg sistema upravljanja otpadom, rastu i jačanju konkurentske pozicije sektora industrije, smanjenju troškova proizvodnje i sveobuhvatnoj tranziciji ka 'zelenoj', energetski i sirovinski efikasnoj proizvodnji", istakao je Miletić. Istovremeno, otvorile bi se nove mogućnosti za brownfield investicije na ovim lokacijama, oživljavanje proizvodnje i otvaranje novih "zelenih" radih mesta, saopštila je PKS.

PKS je, podseća Miletić, Ministarstvu zaštite životne sredine dostavila inicijativu za izdvajanje budžetskih sredstava za 2018. godinu za potrebe zbrinjavanja istorijskog otpada u preduzećima u stečaju i restrukturiranju u Republici Srbiji.

Predsednik MITECO, koja je jedna od prvih i vodećih kompanija u Srbiji i regionu koja se bavi zbrinjavanjem industrijskog i opasnog otpada, Miodrag Mitrović rekao je da se tačne količine ne mogu znati, kao i da je uglavom reč o otpadu u propalim preduzećima o kojima niko ne vodi računa.

"Prema našim podacima, u Srbiji postoji između 80 i 90 lokacija, na svakoj lokaciji procenjujemo da ima 500 do 1.000 tona opasnog otpada. Ne zna se koliko je zemlja kontaminirana i tek treba da se izvrši ispitivanje", rekao je Mitrović novinarima.

Kako kaže, može se zaključiti da ako se računa da ima približno 100 lokacija sa potencijalnih 1.000 tona možemo doći do cifre od 100.000 tona opasnog otpada, preneo je Tanjug.

"Još je opasnije ako hoćemo da promovišemo poljoprviredu... prvo moramo tu zemlju da očistimo od hemikalija. Takođe, zagađenje osiromašenim uranijumom od bombardovanja je sada manje nego što je zagađenost hemikalija koje su otišle u poplavama (prethodnih godina) i različitim iscurivanjima", upozorio je Mitrović.

On kaže da je rešavanje tog otpada dugoročan zadatak i da bi Ministarstvo za zaštitu životne sredine trebalo bar milijardu dinara iz svog budžeta da izdvoji za rešavanje tog "istorijskog otpada". Prema njegovim rečima, treba srediti i druge lokacije, kao i velika jalovišta poput RTB-a Bor.

 Ministarstvo za zaštitu životne sredine bi u 2018. godini trebalo da ima na raspolaganju 4,5 milijardi dinara, što je za oko dve milijarde više nego ove godine, izjavio je državni sekretar u tom ministarstvu Ivan Karić. "Po predlogu budžeta trebalo bi da bude oko 4,5 milijardi dinara", rekao je Karić.

Prioriteti će, kaže, biti rešavanje problema "istorijskog zagađenja" koje najviše opterećuje našu zemlju, zatim tretman otpadnih voda i aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 27.

Naglasio je da će budžet za ekologiju, odnosno za to ministarstvo, biti prilično veći, s obzirom da će iznositi 0,4 odsto, dok je za 2017. bilo predviđeno 0,24 odsto.

Karić je rekao da bi u 2018. trebalo da počne da funkcioniše Zeleni fond koji će rešavati ekološke probleme i izrazio očekivanje da neće služiti samo za subvencionisanje reciklaže, već za ulaganja u sanaciju životne sredine.

MITECO forum je okupio je i ove godine mnogobrojne domaće i strane eksperte koji diskutuju o pitanjima poslovnog ambijenta u Srbiji iz domaćeg i međunarodnog ugla i mogućnostima kreiranja politike životne sredine u skladu sa postulatima EU.

Ostali naslovi

Ministarstvo finansija predložilo izmenu brojnih zakona
Srpska ekonomija
Ministarstvo finansija predlažilo je povećanje neoporezivog iznosa zarade sa aktuelnih 11.790 na 15.000 dinara, produženje važenja olakšica za novozaposlene do kraja 2019. godine kao i uvodenje novih olakšica za poreze i doprinose za novoosnovane firme, piše u nacrtima zakona niza poreskih regulativa
Maersk Ojl i partneri ulažu 3,4 mld dolara u gasno polje
Srpska ekonomija
Odsek za naftu i gas konglomerata Moler-Maersk, sa sedištem u Kopenhagenu, saopštio je da će uložiti 21 milijardu kruna (3,4 milijarde dolara) zajedno s britansko-holandskom naftnom multinacionalnom kompanijom Šel, pored ostalog, u najveće dansko gasno polje u Severnom moru
Radnici železnice partner države u modernizaciji pruga i sprovođenju reformi
Srpska ekonomija
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture saopštilo je da se proces modernizacije i reformisanja železnice koji se sprovodi u poslednje tri godine odvija uz zajednički rad Vlade, poslovodstva železničkih kompanija i zaposlenih
Poziv kineskim kompanijama da privatizuju srpska preduzeća
Srpska ekonomija
Državni sekretar Ministarstva privrede Vlade Republike Srbije Dragan Stevanović razgovarao je sa zamenikom ministra za industriju i informacione tehnologije NR Kine Ksin Guobinom o unapređenju privredne saradnje dveju zemalja
Suštinske i održive reforme na putu Srbije ka EU
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić bila je ključni govornik na gala večeri koju je organizovao ugledni magazin "Ekonomist" u okviru godišnje konferencije "Svet u 2018. godini" u Hong Kongu
Dinar jača prema evru
Srpska ekonomija
Dinar je nastavio rast prema evru za 0,1 odsto u odnosu na ;etrtak i zvanični srednji kurs iznosi 119,2516 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
OPEK smanjuje proizvodnju nafte
Srpska ekonomija
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) dogovorile su danas produženje sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte do kraja 2018. godine, izjavio je jedan neimenovani delegat iz naftnog kartela
BELEX indeksi porasli, trgovanje skromno
Srpska ekonomija
Ukupan promet na Beogradskoj berzi iznosio je danas skromnih 18,6 miliona dinara (155,8 hiljada evra), ali su se oba berzanska indeksa oporavila nakon jučerašnjeg pada
Mađarskoj preti kazna EU od 224 miliona evra zbog metroa
Srpska ekonomija
Mađarska bi se naredne godine mogla suočiti sa kaznom Evropske unije u visini do 70 milijardi forinti (224 miliona evra) zbog finansijskih neregularnosti prilikom izgradnje linije metroa u Budimpešti
Danska zabranjuje prolazak Severnog toka 2 kroz njene vode?
Srpska ekonomija
U Danskoj je danas usvojen zakon koji bi mogao da posluži kao osnova za zabranu prolaska gasovoda "Severni tok 2" kroz teritorijalne vode te države