U Srbiji ima do 100.00 tona opasnog otpada na 80 do 90 lokacija, istaknuto je na 5. Međunarodnom MITECO Forumu posvećenom cirkularnoj ekonomiji pod sloganom "Danas odgovorno. Sutra održivo".
Rešavanje pitanja industrijskog otpada, posebno istorijskog opasnog otpada, nameće se kao jedno od prioritetnih, rekao je Miroslav Miletić, savetnik predsednika PKS.
"Sistemskim rešavanjem ovog pitanja doprinelo bi se efikasnom i efektivnom unapređenju postojećeg sistema upravljanja otpadom, rastu i jačanju konkurentske pozicije sektora industrije, smanjenju troškova proizvodnje i sveobuhvatnoj tranziciji ka 'zelenoj', energetski i sirovinski efikasnoj proizvodnji", istakao je Miletić. Istovremeno, otvorile bi se nove mogućnosti za brownfield investicije na ovim lokacijama, oživljavanje proizvodnje i otvaranje novih "zelenih" radih mesta, saopštila je PKS.
PKS je, podseća Miletić, Ministarstvu zaštite životne sredine dostavila inicijativu za izdvajanje budžetskih sredstava za 2018. godinu za potrebe zbrinjavanja istorijskog otpada u preduzećima u stečaju i restrukturiranju u Republici Srbiji.
Predsednik MITECO, koja je jedna od prvih i vodećih kompanija u Srbiji i regionu koja se bavi zbrinjavanjem industrijskog i opasnog otpada, Miodrag Mitrović rekao je da se tačne količine ne mogu znati, kao i da je uglavom reč o otpadu u propalim preduzećima o kojima niko ne vodi računa.
"Prema našim podacima, u Srbiji postoji između 80 i 90 lokacija, na svakoj lokaciji procenjujemo da ima 500 do 1.000 tona opasnog otpada. Ne zna se koliko je zemlja kontaminirana i tek treba da se izvrši ispitivanje", rekao je Mitrović novinarima.
Kako kaže, može se zaključiti da ako se računa da ima približno 100 lokacija sa potencijalnih 1.000 tona možemo doći do cifre od 100.000 tona opasnog otpada, preneo je Tanjug.
"Još je opasnije ako hoćemo da promovišemo poljoprviredu... prvo moramo tu zemlju da očistimo od hemikalija. Takođe, zagađenje osiromašenim uranijumom od bombardovanja je sada manje nego što je zagađenost hemikalija koje su otišle u poplavama (prethodnih godina) i različitim iscurivanjima", upozorio je Mitrović.
On kaže da je rešavanje tog otpada dugoročan zadatak i da bi Ministarstvo za zaštitu životne sredine trebalo bar milijardu dinara iz svog budžeta da izdvoji za rešavanje tog "istorijskog otpada". Prema njegovim rečima, treba srediti i druge lokacije, kao i velika jalovišta poput RTB-a Bor.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine bi u 2018. godini trebalo da ima na raspolaganju 4,5 milijardi dinara, što je za oko dve milijarde više nego ove godine, izjavio je državni sekretar u tom ministarstvu Ivan Karić. "Po predlogu budžeta trebalo bi da bude oko 4,5 milijardi dinara", rekao je Karić.
Prioriteti će, kaže, biti rešavanje problema "istorijskog zagađenja" koje najviše opterećuje našu zemlju, zatim tretman otpadnih voda i aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 27.
Naglasio je da će budžet za ekologiju, odnosno za to ministarstvo, biti prilično veći, s obzirom da će iznositi 0,4 odsto, dok je za 2017. bilo predviđeno 0,24 odsto.
Karić je rekao da bi u 2018. trebalo da počne da funkcioniše Zeleni fond koji će rešavati ekološke probleme i izrazio očekivanje da neće služiti samo za subvencionisanje reciklaže, već za ulaganja u sanaciju životne sredine.
MITECO forum je okupio je i ove godine mnogobrojne domaće i strane eksperte koji diskutuju o pitanjima poslovnog ambijenta u Srbiji iz domaćeg i međunarodnog ugla i mogućnostima kreiranja politike životne sredine u skladu sa postulatima EU.