Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Privreda očekuje stabilnije i predvidivije poslovno okruženje

Beograd
Foto: Srpska ekonomija
Srpska ekonomija

Srbija je na čelu zemalja koje nisu članice Evropske unije i bolja je za investitore od Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine, a lošija u odnosu na susedne države koje su članice EU, pokazalo je istraživanje Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) o poslovnom okruženju u Srbiji.

Najbolje su, kao i prošle godine, ocenjeni smanjenje deficita budžeta, manje administracije za pribavljanje građevinskih dozvola i reforma radnog zakonodavstva, ali im je ove godine dodat i početak reforme e-Uprave.

Tri najuspešnije reforme u ovoj godini su smanjenje budžetskog deficita, efikasnost izdavanja građevinskih dozvola i reforma eUprave, a najlošije su reforme javnih preduzeća, parafiskala, javnih nabavki, zdravstva i obrazovanja, zaključak je istraživanja Američke privredne komore u Srbiji (AmCham).

Zadovoljstvo investitora poslovnom klimom u Srbiji je značajno bolje od prošlogodišnjeg, budući da 68 odsto ispitanika klimu ocenjuje kao umerenu, što je poboljšanje u odnosu na prošlogodišnjih 46 procenata, navodi se u istraživanju o poslovnoj klimi u Srbiji.

Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) predstavila je rezultate istraživanja Peto prolazno vreme – Petom brzinom u reforme. Istraživanje se sprovodi među AmCham članicama, a ove godine su po prvi put obuhvaćena i mikro, mala i startup preduzeća. Predvidivost izmena i primene propisa, posebno poreskih, i nelojalna konkurencija sive zone najveći su izazov za poslovanje u Srbiji, a unapređenje efikasnosti pravosuđa i smanjenje korupcije najvažniji su preduslovi za nove investicije – zaključak je istraživanja.

Predsednik Upravnog odbora AmCham-a Zoran Petrović istakao je da na skali od 1 do 5, AmCham ove godine poslovnom okruženju daju stabilnu trojku, što je bolje nego lane, ali su i očekivanja velika.

„Bolja poslovna klima zajednički je cilj Vlade i privrede. Svi zajedno moramo da pređemo u petu brzinu, i izazovima moramo pristupiti sistemski – javne rasprave o izmenama propisa koji utiču na privredu, suzbijanje sive ekonomije i razvoj e-uprave i e-poslovanja osnov su za dalji napredak“, izjavio je predsednik UO AmCham-a Zoran Petrović.

Kao preduslovi za rast poslovanja i zapošljavanja u sledećoj godini i AmCham članice i mikro, mala preduzeća i startupovi izdvajaju i smanjenje birokratije kod uvoznih i izvoznih procedura, smanjenje administrativnih opterećenja u oblasti rada i podsticanje reformi obrazovanja i zdravstva.

Amalija Pavić, zamenik izvšnog direktora AmCham Srbija, je predstavjajući ključlne nalaze godišnjeg istraživanja, između ostalog, naglasila da je predvidivost promene propisa najveći izazov za AmCham članove,ali i da je to jedan od prvoih pet faktora bitnih za donošenje odluka o novim investicijama.    

Nakon predstavljanja rezultata istraživanja, na panel diskusiji su se kao najznačajnije teme izdvojile predvidivost izmena poreskih zakona, reforma katastra, efikasnost pravosuđa, korpucija u javnim nabavkama, ali i procesuiranje slučajeva sive ekonomije i nelegalna trgovina na internetu. Pored Zorana Petrovića, predsednika Upravnog odbora AmCham-a i prve potpredsednice Vlade i ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorane Mihajlović, na panelu je učestvovala i ministarka pravde Nela Kuburović, kao i državni sekretar ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak.

Inače, Amcham zajednica u Srbiji, prema podacima iz 2016., okuplja 200 američkih, međunarodnih i domaćih kompanaija sa 100.000 zaposlenih građana Srbije i 125.000 indirektno zaposlenih. Ostvarene investicije članica Amham-a iznose 14 milijadi evra, a njihov godišnjji prihod je 9,2 milijarde. Kroz akcije su u budžet Srbije uplatile 1,5 milijarde evra, a kroz PDV 2,2 milijarde.

 

 

Ostali naslovi

Jednim potezom država može da prepolovi redove pred šalterima
Srpska ekonomija
Redovi pred šalterima institucija mogli bi da budu prepolovljeni samo jednim potezom države. Dovoljno bi bilo da omogući elektronsko plaćanje taksi i naknada i poštedi građane obaveze odlaska u poštu i banke radi donošenja uplatnic
Novi zakon o katastru do kraja marta
Srpska ekonomija
Novi Zakon o katastru biće usvojen u prvom tromesečju naredne godine, a pokušaćemo da parlamentu Predlog zakona bude dostavljen sa podzakonskim aktima, kako ne bi morala da se čeka dalja implementacija, izjavila je danas potpredsednica vlade Zorana Mihajlović
Koliko je vredan samit 3+1
Piše: Aleksandar M. Janković
Dva regionalna susreta u prošloj nedelji ukazala su na različite pristupe rešavanju problema i unapređenju odnosa na Balkanu. Prvi na bilateralnom sastanku Srbije i BiH ukazao je da naglasak na onome gde se razlikujemo, a drugi, samit balkanskih lidera, šalje poruku da je balkansko zajedništvo oko istog cilja moguće
Rast japanske ekonomije
Srpska ekonomija
Ekonomija Japana je porasla za 2,5 odsto u periodu jul-septembar na godišnjem nivou, što znači da dobija na zamajcu
Sporazum o trgovini, pa izlazak Velike Britanije iz EU
Srpska ekonomija
Šanse da Velika Britanija napusti Evropsku uniju bez trgovinskog sporazuma drastično su opale nakon što su dve strane postigle preliminarni dogovor o "uslovima za razvod", izjavio je britanski ministar za Bregzit Dejvid Dejvis
Suzbijanje ludila za bitkoinom
Srpska ekonomija
Južna Koreja razmatra načine da reguliše špekulativno trgovanje kripto-valutama, pošto je najnoviji rast cena izazvao u zemlji ludilo za bitkoinom
Veliki rizici po finansijski sistem Kine
Srpska ekonomija
Rastući nivoi duga predstavljaju veliki rizik po kinesku ekonomiju, upozorio je Međunarodni monetarni fond
Evro 119,62 dinara
Srpska ekonomija
Dinar će danas zadržati približno istu vrednost prema evru kao u petak i zvanični srednji kurs iznosiće 119,6237 dinara za evro
Srpska ekonomija u nedelju u 16 h na 2. Kanalu RTS-a
Srpska ekonomija
Kurs dinara tema je emisije Srpska ekonomija, koja će biti emitovana u nedelju u 16 časova na 2. Kanalu RTS-a. O tome govore guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, njen prethodnik na toj funkciji Dejan Šoškić, prof dr. Miodrag Zec i prof. dr Milojko Arsić
Otvara se brza železnička linija Berlin - Minhen
Srpska ekonomija
Voz velikih brzina, na liniji dugoj 623 km, trebao bi da skrati vreme putovanja za trećinu, sa šest na četiri sata, te da udvostruči broj putnika između glavne nemačke južne i severne metropole, Berlina i Minhena. Vozovi koji povezuju dva grada će ubrzati do 300 km na sat