Kosovo i Metohija veliki je potencijal za srpska preduzeća, ali je neophodno prevaziđi izazove u poslovanju, kako bi se uspostavila efikasnija privredna saradnja, ocenili su privrednici na skupu u PKS, koji je organizovan u okviru Četvrte runde Unutrašnjeg dijaloga o KiM. Izuzetno je važno da radimo na tome da firme iz centralne Srbije i sa Kosova budu zadovoljne svojim odnosima, da trguju, proizvode zajedno i plasiraju robu na treća tržišta, rekao je Marko Čadež, predsednik PKS.
Ukupan promet robe između centralne Srbije i Kosova i Metohije, za devet meseci 2017. iznosio je više od 366 miliona evra, 13 odsto više nego u istom periodu period 2016, rekao je Čadež. Podseća da su PKS i Privredna komora Kosova, pod okriljem Asocijacije evropskih privrednih komora, počele zvanične susrete još sredinom 2013. godine, sa ciljem rešavanja pitanja od interesa za obe poslovne zajednice i prevazilaženja barijera, saopšptila je PKS.
Kako je ocenio, dosta je razloga da budemo zadovoljni dosadašnjim rezultatima - postignuta je razmena informacija kada je u pitanju kvalitet kompanija, usaglašeni fitosanitarni sertifikati, rešavani su konkretni problemi privrednika, ali ima još dosta otvorenih pitanja koja treba rešiti.
Direktor Kancelarije za KiM Marko Ðurić rekao je da je Srbija ponudila saradnju vlastima u Prištini, posebno privrednu, i da se očekuje odgovor druge strane.
Važno je i da srpske firme što više investiraju na KiM, naveo je Đurić i dodao da su predstavnici kompanija, koji su učestvovali u razgovorima u PKS, podržali inicijativu da se privredna saradnja otvori, liberalizuje protok robe, ljudi i kapitala, da se administrativne prepreke uklone. Inicijativa za liberalizaciju naišla je na značajnu podršku i bila gotovo centralni deo diskusije o unutrašnjem dijalogu iz konteksta privrede, u su učestvovali predstavnici 90 kompanija, rekao je Đurić.
Ističe da privredne komore rade odlično na unapređenju ekonomskih veza, kao i da su nadležne državne institucije spremne da daju dodatni politički impuls saradnji.
Privrednici su saglasni da je Kosovo i Metohija veliki potencijal za srpska preduzeća, ali i da je dosta problema posebno u prometu hranom, zbog neusaglašenih sertifikata, dozvola za izvoz lekova, prodaje akcizne robe, uprošćavanju carinskih procedura i drugih regulativa, nepostojanja platnog prometa, poštanskog i železničkog saobraćaja. Podsećaju da je na relaciji Beograd-Priština suficit u trgovinskoj razmeni 420 miliona evra, a da 90 procenata izvoza na Kosovo pokrivaju srpske firme.
Privrednici su ukazali na neophodnost postavljanja sanitarne stanice na administrativnim prelazima za efikasniji promet hrane.
Ističu da je prodaja akcizne robe na KiM, poput alkoholnih pića, takođe je opterećena komplikovanim procedurama, navodeći da pojedini proizvođači iz naše zemlje najpre izvezu proizvode u
Albaniju, gde se oni prepakuju, a zatim se na njih stavljaju albanske akcizne markice i s njima se roba vraća na KiM, a to poskupljuje takve artikle za 30 do 40 odsto.
Privrednici smatraju da su u interesu Srbije jake ekonomske veze s Prištinom, da su u tom smislu važni procesi koji vode pomirenju Srba i Albanaca u opštinama u kojima žive zajedno, te da je neophodno stvaranje boljih uslova za rad i Srba i Albanaca. Veoma su značajni i infrastrukturni projekti, kao što je autoput Niš-Merdare-Priština, jer će omogućiti brži plasman i transport robe.
Na skupu u PKS, osim predstavnika kompanija, PKS, Kancelarije za KiM, prisustvovali su generalni sekretar predsednika Srbije Nikola Selaković, Dragan Vladisavljević, direktor Kancelarije za koordinacione poslove u pregovaračkom procesu sa privremenim institucijama samouprave u Prištini i sekretar Radne grupe Vlade za pružanje podrške vođenju unutrašnjeg dijaloga o KiM, Radomir Ilić.
Planirano je da se u okviru dijaloga održe u decembru još tri skupa u okviru dijaloga o KiM na različite teme