Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za očuvanje finansijske stabilnosti neophodno odgovorno postupanje svih

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Povodom neodmerenih izjava kojima se neopravdano ugrožava uspostavljeno poverenje javnosti u funkcionisanje finansijskog sistema Republike Srbije, a imajući u vidu odgovornost Narodne banke Srbije u očuvanju finansijske stabilnosti, kao i postignute rezultate od 2012. godine, dužni smo da istaknemo da je Narodna banka Srbije, uvek postupajući u granicama svojih ovlašćenja, u oblasti nadzora sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma pružala svu neophodnu pomoć i potrebne informacije nadležnim državnim organima, navodi se u saopštenju iz kabineta guvernera NBS.

U cilju sprečavanja unošenja “prljavog novca” u legalne finansijske tokove i prikrivanja veze između novca i kriminalne aktivnosti, u prethodnom periodu je unapređen regulatorni okvir, i doneto više propisa, medju kojima je i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Navodi se  i da Narodna banka Srbije kao supervizor sprovodi kontrolu banaka. Ukoliko se kontrolom identifikuju slabosti u načinu sprovođenja mera sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, Narodna banka Srbije preduzima korektivne mere prema bankama i određene sankcije u skladu sa regulativom, a u slučajevima kada postoje elementi sumnje sa stanovišta pranja novca i/ili finansiranja terorizma Narodna banka Srbije o tome obaveštava nadležne organe.

Ukazuje se i na mogućnost da sve slučajeve, ukoliko već nisu procesuirani od strane državnih organa, prijave nadležnim državnim organima.

U saopštenju se navodi i da je Narodna banka Srbije u prethodnom periodu adekvatno pratila i ograničavala transakcije banaka sa matičnim bankarskim grupacijama u cilju preventivnog delovanja, a radi sprečavanja nastanka rizika ili prelivanja rizika na domaće bankarsko tržište, istovremeno obezbeđujući zaštitu svih deponenata i korisnika finansijskih usluga. Posebno se ističe da je rad poslovnih banaka u Srbiji strogo regulisan, najčešće rigoroznije nego što je to slučaj na tržištima njihovih matičnih banaka. Napominje se i da Narodna banka na dnevnoj osnovi prati odnose banaka sa maticom i odgovorno tvrdi da nema odliva kapitala po bilo kojoj osnovi.

Narodna banka Srbije je, ističe se u saopštenju, u prethodnim godinama, od dolaska guvernera Jorgovanke Tabaković na to mesto, vratila poverenje u domaću valutu kroz održavanje stabilnog kursa, očuvala nisku i stabilnu inflaciju, dok se štednja stanovništva povećala skoro tri puta u odnosu na 2012. godinu, što dokazuje postignuto poverenje građana u naš bankarski sistem, a samim tim i u mere i odluke Narodne banke Srbije koje tome doprinose.

Ukazano je i na činjenicu da dobit bankarskog sektora, odnosno dela bankarskog sektora koji je u stranom vlasništvu, za prethodnih nekoliko godina ni u jednom trenutku nije iznosila oko 400 miliona evra godišnje. Kao rezultat ostvarene makroekonomske stabilizacije i oporavka aktivnosti bankarski sektor je prethodnu 2016. godinu završio sa dobiti od oko 170 miliona EUR. Prethodnih godina ta dobit je bila i znatno manja.

Zahvaljujući primetnom smanjenju oslanjanja banaka na izvore finansiranja od matica, i dodatnom smanjenju troškova finansiranja banaka – prema poslednjim podacima, kamatne stope po kojima pretežno strane banke od povezanih lica uzimaju sredstva u poslednjem periodu su se kretale u rasponu 1,62% do 1,8%. Ukupni troškovi bankarskog sektora po kreditima i drugim troškovima finansiranja od matičnih banka se mere desetinama, a ne stotinama miliona evra, te konstatacija kojom se implicira da je “skrivena dobit” banaka koju banke iznesu maticama oko 800 miliona evra ni u jednom hipotetičkom scenariju ne može biti tačna.

Podseća se i da je za očuvanje finansijske stabilnosti neophodno odgovorno postupanje svih. Neistinite, a posebno zlonamerne informacije štete svima, a posledice trpe građani. Na kraju se zaključuje da će, kao i do sada, Narodna banka Srbije nastaviti da obavlja svoju kontrolnu funkciju, a svaka utvrđena nepravilnost će biti praćena adekvatnim merama u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Ostali naslovi

Projekat digitalizacije prerađivačke industrije
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije partner je na projektu Smart Factory Hubs koji će trajati dve godine sa ciljem poboljšanja uslova za inovacije u oblasti pametne proizvodnje u prerađivačkoj industriji. Finansira se u okviru Programa transnacionalne saradnje Dunav 2014 – 2020, a započeo je u januaru 2017. i trajaće do juna 2019. godine
Jačanje saradnje u oblasti inovacija sa Izraelom
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i ministar nauke, tehnologije i svemira Izraela Ofir Akunis ocenili su danas u Jerusalimu da je ovaj susret od velikog značaja za dalji razvoj inovacione i naučno-tehnološke saradnje Srbije i Izraela
Svi su fini kada kuva Mogerini
Piše: Aleksandar M. Janković
Početkom nedelje u Briselu je održan novi regionalni samit. Na poziv Visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini na neformalnoj, ali radnoj večeri, okupili su se premijeri zapadno-balkanskih država. Oni su se sastali kako bi razmotrili trenutne pozicije i dalje perspektive na putu evropskih integracija
Evro u ponedeljak 118,7617 dinara
Srpska ekonomija
Dinar će u ponedeljak ojačati prema evru za 0,2 odsto u odnosu na petak i zvanični srednji kurs iznosiće 118,7617 dinara za evro
Radno vreme u Beogradu za vreme praznika
Srpska ekonomija
U ponedeljak, 1. januara, dežurni prodajni objekti mogu biti zatvoreni, a u utorak, 2. januara, moraju da rade najmanje od 9 do 12 sati. U subotu, na Badnji dan, prodavnice pretežno prehrambene robe (hipermarketi, supermarketi, superete, mini-marketi) moraju da rade najmanje od 9 do 18 sati, dok na sam Božić (7. januara) dežurni prodajni objekti mogu biti zatvoren
Rast BDP-a Slovenije 4,7 posto
Srpska ekonomija
Banka Slovenije je povećala prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje za ovu godinu na 4,7 odsto, što je za 1,2 procentna poena više u odnosu na njenu junsku projekciju
Svaka šesta osoba u EU preko Interneta ugovorila smeštaj
Srpska ekonomija
Prema rezultatima istraživanja za 2017. godinu, 17 odsto građana u Evropskoj uniji ugovorilo je u zadnjih 12 meseci usluge smeštaja putem interneta ili aplikacije kod druge privatne osobe i za privatne potrebe, dok je kod usluga prevoza taj procenat upola manji
U Srbiji 13. plata 481 evra
Srpska ekonomija
Istraživanje slovačkog poslovnog portala PayLab, sprovedeno za region Balkana, Centralne Evrope i zemalja Baltika pokazuje da najveći "božićni bonus", ili 13. platu dobijaju zaposleni Mađarskoj -  oko 854 evra, što čini 91 odsto prosečne bruto zarade u toj zemlji, dok u Srbiji 13. platu dobija svega 8 posto zaposlenih, a ona iznosi prosečno 481 evro, ili 86 posto prosečne bruto plate
Krajem decembra ističe GSP sistem u trgovini sa SAD
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije podseća sve privredne subjekte koji izvoze ili su u procesu pripreme izvoza robe ili usluga na tržište Amerike da GSP sistem (Generalized System of Preferences), Opšta šema preferencijala, između SAD i Srbije prestaje da važi 31. decembra 2017. godine. Odluku o ponovnom aktiviranju GSP programa donosi Kongres i Senat SAD
Promocija srpskog turizma na poštanskim markicama
Srpska ekonomija
Na inicijativu Turističke organizacije Srbije, JP „Pošta Srbije” je prihvatila predlog da Krsnu Slavu i Beo ZOO Vrt uvrste u Plan izdavanja prigodnih poštanskih maraka i vrednosnica i motiva redovnih izdanja poštanskih maraka i vrednosnica