Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka kulture Maja Gojković istakla je danas, na svečanosti povodom Dana Narodne biblioteke Srbije, da je ova ustanova, deleći sudbinu zemlje i naroda, postala jedan od najznamenitijih simbola Srbije i srpskog naroda.
Gojković je, na skupu povodom 191-godišnjice Narodne biblioteke Srbije, naglasila da je ova ustanova nezamenljivi deo nacionalnog identiteta i autentično svedočanstvo o trijumfu slobode i istinskih vrednosti.
Potpredsednica Vlade je istakla da je to jedna od najstarijih institucija u našoj zemlji, čiji značaj od samog osnivanja 1832. godine prevazilazi okvire kulture.
Ona je podsetila na to da je ova ustanova uspela da preživi dva svetska rata, od kojih je u jednom bila spaljena do temelja, dodavši da se nakon toga izdigla kao Feniks iz pepela i ponovo postala mesto na kojem se slave knjiga i kultura.
Gojković je napomenula da je svest o važnosti postojanja nacionalne biblioteke bila jača od svih pokušaja njenog zatiranja i marginalizovanja, podsetivši na to da je 1973. godine ta biblioteka dobila svoj novi dom, a da je prvi upisani član na otvaranju nove zgrade bio Ivo Andrić.
Na veliku dobrobit srpske kulture, ova ustanova u susret trećem veku postojanja korača dostojna svoje bogate tradicije, prateći i uvodeći nove standarde, prevashodno u oblasti digitalne transformacije, naglasila je ona.
Potpredsednica Vlade je navela podatak da je ova biblioteka prva ustanova kulture u našoj zemlji i među prvima u regionu koja je započela proces digitalizacije, predočivši da je sa više od 1,2 miliona dokumenata digitalizovane građe danas otvorena riznica i utočište za sve ljude koji žele da koračaju kroz svet znanja.
Zahvaljujući savremenoj tehnologiji, bibliotečki fondovi mnogo lakše prevazilaze prostorne i vremenske barijere i dostupniji su korisnicima, rekla je Gojković i dodala da Ministarstvo kulture pruža punu podršku osnaživanju bibliotekarstva.
Prema njenim rečima, podrška resornog ministarstva ogleda se prvenstveno kroz otkup knjiga za biblioteke, rekonstrukciju postojeće infrastrukture i izgradnju novih biblioteka, kao i nabavku najmodernije opreme.
Ona je ukazala na to da su samo u poslednje dve godine rekonstruisane i adaptirane biblioteke u Krupnju, Babušnici, Smederevskoj Palanci, Ćićevcu, Doljevcu, Tutinu i Trsteniku, a pre toga u Crnoj Travi, Lebanu, Ljuboviji, Vrnjačkoj Banji, Velikoj Plani i brojnim drugim gradovima širom Srbije.
Potpredsednica Vlade je naglasila da je u Čačku pre četiri godine otvorena nova zgrada Gradske biblioteke koja je jedna od najmodernijih u regionu.
Gojković je rekla da je čitaonica Narodne biblioteke, puna mladih ljudi, najlepša slika Srbije i da je zato obaveza svih nas da nastavimo zajedno da ispisujemo nove lepe stranice knjige o jednoj od najznačajnijih institucija kulture na ovim prostorima.
Ona je, čestitajući upravniku Vladimiru Pištalu, zaposlenima i saradnicima 191. rođendan ove ustanove, poželela da Narodna biblioteka ostane mesto snažno urezano u kolektivnom i ličnom pamćenju, kao što je to bio slučaj sa brojnim generacijama u prethodna skoro dva veka.
Pištalo je izrazio zahvalnost Ministarstvu kulture na trajnoj podršci i istakao da ta ustanova održava čvrstu vezu sa bibliotekama širom Srbije, kao i da je ove godine osnovala Međunarodni centar knjige koji se prevashodno bavi promocijom srpske literature u svetu.
On je podsetio i na uvođenje nagrade „Vladan Desnica”, koju pisci dodeljuju piscima, i ujedno najavio da je jedan od najvažnijih ciljeva za naredni period izgradnja depoa i posle 80 godina izgradnja biblioteke u izvornom obliku kao Memorijalnog centra na Kosančićevom vencu, gde je tokom Drugog svetskog rata uništena i spaljena do temelja.
Na svečanosti je dodeljena Nacionalna nagrada iz oblasti bibliotekarstva „Janko Šafarik” Ivani Nikolić, načelnici Odeljenja selektivne nabavke u Narodnoj biblioteci Srbije, a u okviru pratećeg programa upriličena je i izložba „Pareidolija” autorke Tanje Lošić.