Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Junker po planu na Zapadnom Balkanu

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije
Piše: Aleksandar M. Janković

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker sa saradnicima posetio je u toku prošle nedelje zemlje Zapadnog Balkana koje pretenduju da postanu deo Evropske unije. Cilj „balkanske turneje“ je ohrabrivanje regiona za brže sprovođenje potrebnih reformi i pojašnjenje objavljene strategije EU u kojoj je 2025.godina navedena kao mogući termin za prijem novih članova. Realnost je da nijedna zemlja u regionu trenutno ne ispunjava uslove za članstvo. Kao glavni problemi navode se nedovoljna vladavina prava,korupcija i organizovani kriminal kao i nerešeni međusobni sukobi.

Zemlje regiona su dosta ujednačene po problemima koje imaju, ali se poprilično razlikuju u svojim dostignućima na putu evropskih integracija.Najviše su napredovale Crna Gora i Srbija koje jedine otvaraju pregovaračka poglavlja.Zbog toga je veoma značajna podrška predsednika Evropske komisije tokom posete Skoplju i Tirani kao i „neformalno“ obećanje da bi za nekoliko meseci i ove države trebale da započnu pristupne pregovore.Albanija je to zaslužila sa vidljivim rezulatatima u borbi protiv organizovanog kriminala i reorganizaciji pravosuđa.Uz dalji napredak na ovom planu očekuje se i rešavanje svih otvorenih pitanja između Albanije i Grčke. Makedonija je upravo pokazanom „dobrom voljom“ da reši spor sa Grčkom oko imena zaslužila izrečeno priznanje evropskih zvaničnika. U tom smislu sa aerodroma u Skoplju „odleteo je“ Aleksandar Veliki, a autoput prema Grčkoj od nedavno je „put prijateljstva“.U Beogradu je takođe izrečena slična poruka, uz pohvale za impresivan napredak skrenuta je pažnja i da 2025. kao termin proširenja Unije nije obećanje, već ohrabrenje i mogućnost.Do tog koraka Srbiju očekuje rešavanje problema u oblasti vladavine prava i pravosuđa i najveći izazov, postizanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Kosovom.U Sarajevu su bosanski zvaničnici Junkeru predali odgovore iz Upitnika Evropske komisije, a sledeći korak bi trebala da bude kandidatura Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. U Podgorici je bilo najlakše.Crna Gora je formalno najviše napredovala u regionu sa ukupno 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja.Kao članica NATO i bez značajnijih otvorenih pitanja sa susednim državama ima i dodatni razlog da 2025. godinu razmatra kao termin pristupa Uniji.Ipak, neki već „tradicionalni“ problemi kao što su vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i dalje su „nerešiva“ prepreka na ovom putu.

Osim rešavanja političkih problema potrebna je i veća ekonomska integracija u regionu.Unija počiva na zajedničkim vrednostima, ali je pre svega veliko zajedničko tržište.Upravo o tome se razgovaralo na završnom sastanku u Sofiji kome su prisustvovali predsednik Evropske komisije i svi balkanski lideri kao i predsednik Bugarske,zemlje koja trenutno predsedava Unijom.S tim u vezi pomenuto je ispunjenje velikog broja kriterijuma za balkanske zemlje u cilju stvaranja regionalne ekonomske zone.Ono što je potrebno dostići u regionu pre samog pristupanja jeste liberalizacija trgovine uslugama, harmonizacija investicionih politika, harmonizacija i standardizacija profesija i digitalizacija.Potrebno je da region međusobno trguje više, da nastupamo zajedno prema investitorima i ujednačimo uslove poslovanja, omogućimo slobodno kretanje i rad zaposlenih uz usaglašavanje i priznavanje visokoškolskih ustanova.U segmentu digitalizacije potrebno je formiranje zajedničkog rominga.Očekuje se konkretan rad na ovim pitanjima do Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je planiran za maj u Sofiji.

„Balkanska turneja“ Žan Klod Junkera i saradnika nije donela nove poruke za Zapadni Balkan.Evropska Unija ne želi da naš „prtljag“ prilikom ulaska budu međusobni sukobi i to se moglo čuti i tokom ove posete regionu.Zbog toga bi mogli da nam „progledaju kroz prste“ za određene probleme. To potvrđuju pohvale u vezi sprovedenih ekonomskih i političkih reformi mada su evropske zemlje na tom planu decenijama ispred nas.Zajedničko tržište je važan uslov.Čini se da Unija želi sebi da u „pravom“ trenutku priključi jednu regionalnu ekonomsku zonu „skrojenu“ po svojim standardima koju bi činile sve zemlje Zapadnog Balkana.

Naše je „samo“ da se što pre pomirimo i počnemo da poslujemo.

Ostali naslovi

Čadež o Zapadnom Balkanu
Srpska ekonomija
Zapadni Balkan bi mogao da bude jedinstvena destinacija za investiranje i tržište od 18 miliona ljudi, izjavio je danas predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež na Kopaonik biznis forumu
Podaci su danas nova nafta
Srpska ekonomija
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije Mihailo Jovanović izjavio je danas na Kopaonik biznis forumu da je država fokusirana na razvoj preduzetništva i najavio donošenje više zakona koji će omogućiti lakše poslovanje
U Britaniji pala prodaja novih automobila
Srpska ekonomija
U Velikoj Britaniji je pala registracija novih automobila u februaru za 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, čime je nastavljen silazni trend
Tramp o carinama
Srpska ekonomija
Američki predsednik Donald Tramp nagovestio je danas da bi Kanada i Meksiko mogli biti izuzeti od planiranih američkih carina na uvoz čelika i aluminijuma, ako dve zemlje potpišu novi Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA)
SEAS 8. i 9. marta u Beogradu
Srpska ekonomija
Javnosti će prvi put 8. marta na Vazduhoplovnom samitu jugoistočne Evrope (SEAS) biti predstavljeni dometi domaće vazduhoplovne industrije uz čak tri domaće kompanije koje proizvode i izvoze letelice
Nova petogodišnja strategija EBRD-a za Srbiju
Srpska ekonomija
Bord direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je novu petogodišnju strategiju za Srbiju, saopštio je EBRD
Otvorena nova faza u odnosima sa MMF-om
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Dušan Vujović izjavio je danas da je Srbija otvorila novu fazu u odnosima sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i u definisanju ekonomskih politika u zemlji
Zabeležen rast broja zaposlenih
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je danas da je u četvrtom kvartalu 2017. godine broj zaposlenih iznosio 2.763.600, a broj nezaposlenih 475.600
Kompanija Behtel zainteresovana za nove projekte u Srbiji
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas s ambasadorom SAD Kajlom Skatom i delegacijom konzorcijuma "Behtel-Enka" o novim infrastrukturnim projektima koje Srbija priprema
Francuske kompanije dobrodošle u Srbiju
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa novopostavljenim ambasadorom Francuske u Srbiji Frederikom Mondolonijem o saradnji u oblasti infrastrukturnih projekata