Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Junker po planu na Zapadnom Balkanu

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije
Piše: Aleksandar M. Janković

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker sa saradnicima posetio je u toku prošle nedelje zemlje Zapadnog Balkana koje pretenduju da postanu deo Evropske unije. Cilj „balkanske turneje“ je ohrabrivanje regiona za brže sprovođenje potrebnih reformi i pojašnjenje objavljene strategije EU u kojoj je 2025.godina navedena kao mogući termin za prijem novih članova. Realnost je da nijedna zemlja u regionu trenutno ne ispunjava uslove za članstvo. Kao glavni problemi navode se nedovoljna vladavina prava,korupcija i organizovani kriminal kao i nerešeni međusobni sukobi.

Zemlje regiona su dosta ujednačene po problemima koje imaju, ali se poprilično razlikuju u svojim dostignućima na putu evropskih integracija.Najviše su napredovale Crna Gora i Srbija koje jedine otvaraju pregovaračka poglavlja.Zbog toga je veoma značajna podrška predsednika Evropske komisije tokom posete Skoplju i Tirani kao i „neformalno“ obećanje da bi za nekoliko meseci i ove države trebale da započnu pristupne pregovore.Albanija je to zaslužila sa vidljivim rezulatatima u borbi protiv organizovanog kriminala i reorganizaciji pravosuđa.Uz dalji napredak na ovom planu očekuje se i rešavanje svih otvorenih pitanja između Albanije i Grčke. Makedonija je upravo pokazanom „dobrom voljom“ da reši spor sa Grčkom oko imena zaslužila izrečeno priznanje evropskih zvaničnika. U tom smislu sa aerodroma u Skoplju „odleteo je“ Aleksandar Veliki, a autoput prema Grčkoj od nedavno je „put prijateljstva“.U Beogradu je takođe izrečena slična poruka, uz pohvale za impresivan napredak skrenuta je pažnja i da 2025. kao termin proširenja Unije nije obećanje, već ohrabrenje i mogućnost.Do tog koraka Srbiju očekuje rešavanje problema u oblasti vladavine prava i pravosuđa i najveći izazov, postizanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Kosovom.U Sarajevu su bosanski zvaničnici Junkeru predali odgovore iz Upitnika Evropske komisije, a sledeći korak bi trebala da bude kandidatura Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. U Podgorici je bilo najlakše.Crna Gora je formalno najviše napredovala u regionu sa ukupno 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja.Kao članica NATO i bez značajnijih otvorenih pitanja sa susednim državama ima i dodatni razlog da 2025. godinu razmatra kao termin pristupa Uniji.Ipak, neki već „tradicionalni“ problemi kao što su vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i dalje su „nerešiva“ prepreka na ovom putu.

Osim rešavanja političkih problema potrebna je i veća ekonomska integracija u regionu.Unija počiva na zajedničkim vrednostima, ali je pre svega veliko zajedničko tržište.Upravo o tome se razgovaralo na završnom sastanku u Sofiji kome su prisustvovali predsednik Evropske komisije i svi balkanski lideri kao i predsednik Bugarske,zemlje koja trenutno predsedava Unijom.S tim u vezi pomenuto je ispunjenje velikog broja kriterijuma za balkanske zemlje u cilju stvaranja regionalne ekonomske zone.Ono što je potrebno dostići u regionu pre samog pristupanja jeste liberalizacija trgovine uslugama, harmonizacija investicionih politika, harmonizacija i standardizacija profesija i digitalizacija.Potrebno je da region međusobno trguje više, da nastupamo zajedno prema investitorima i ujednačimo uslove poslovanja, omogućimo slobodno kretanje i rad zaposlenih uz usaglašavanje i priznavanje visokoškolskih ustanova.U segmentu digitalizacije potrebno je formiranje zajedničkog rominga.Očekuje se konkretan rad na ovim pitanjima do Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je planiran za maj u Sofiji.

„Balkanska turneja“ Žan Klod Junkera i saradnika nije donela nove poruke za Zapadni Balkan.Evropska Unija ne želi da naš „prtljag“ prilikom ulaska budu međusobni sukobi i to se moglo čuti i tokom ove posete regionu.Zbog toga bi mogli da nam „progledaju kroz prste“ za određene probleme. To potvrđuju pohvale u vezi sprovedenih ekonomskih i političkih reformi mada su evropske zemlje na tom planu decenijama ispred nas.Zajedničko tržište je važan uslov.Čini se da Unija želi sebi da u „pravom“ trenutku priključi jednu regionalnu ekonomsku zonu „skrojenu“ po svojim standardima koju bi činile sve zemlje Zapadnog Balkana.

Naše je „samo“ da se što pre pomirimo i počnemo da poslujemo.

Ostali naslovi

Osnivač Amazona najbogatiji čovek
Srpska ekonomija
Osnivač kompanije Amazon Džef Bezos nalazi se na vrhu Forbsove liste najbogatijih ljudi i prvi je milijarder čije je bogatstvo prešlo sto milijardi dolara
Ana Brnabić na Kopaonik biznis forumu
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra kao poseban gost na zatvaranju Kopaonik biznis foruma, gde će govoriti na temu pozicioniranja Srbije u vodećim svetskim trendovima
O kreativnoj ekonomiji na Kopaonik biznis forumu
Srpska ekonomija
Jedna od najaktuelnijih tema u svetskim okvirima je kreativna ekonomija od koje žive najbogatije zemlje sveta poput Velike Britanije i USA, a da je značajno mesto pronašla i na našoj sceni, govori prvi panel na temu kreativne ekonomije u Srbiji koji je održan na ovogodišnjem Kopaonik Bisnis Froumu
Unapređenje ekonomske i razvojne saradnje sa Švajcarskom
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ane Brnabić razgovarala je sa zamenicom državnog sekretara Federalnog ministarstva spoljnih poslova Švajcarske Konfederacije Kristinom Marti Lang, koja joj je uručila novu Strategiju za ekonomsku i razvojnu saradnju sa Srbijom za period od 2018. do 2021. godine
Evro 118,08 dinara
Srpska ekonomija
Dinar je danas zadržao približno istu vrednost prema evru u odnosu na juče i zvanični srednji kurs je 118,0836 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija u utorak u 22 sata na RTS2
Srpska ekonomija
Turizam postaje sve značajnija privredna grana u procesu ekonomskog razvoja Srbije. Prošle godine zabeležan je porast od 12 odsto u poslovanju, dok su očekivanja za naredne godine sve veća zbog najavljenih ulaganja u ovoj grani. Opšrinije u emisji Srpska ekonomija u utorak u 22 na RTS2
Zapadni Balkan da pripremi projekte za infrastrukturu
Srpska ekonomija
Šefica kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Dubravka Negre kaže da je neophodno da se zemlje regiona povežu međusobno, kao i sa ostatkom Evrope jer će, prema njenim rečima, koridori pomoći bržem ekonomskom razvoju, ali i političkoj stabilnosti
Unapređenje saradnje sa Albanijom posle 30 godina
Srpska ekonomija
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović sastao se danas u Tirani sa ministrom polloprivrede i ruralnog razvoja Albanije Nikom Pelešijem
Veća naplata doprinosa od planiranog
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević izjavio je danas da je naplata doprinosa veća od planiranog iznosa i da će ukoliko se nastavi ovakav trend do kraja godine dotacije iz budžeta za isplatu penzija biti manje
Internet priključak danas ima 68 odsto domaćinstava
Srpska ekonomija
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić kaže da internet priključak ima 68 odsto domaćinstava, skoro 100 odsto preduzeća, a 70,5 odsto pojedinaca aktivnost koristi internet