Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dve trećine građana Srbije prati od hronične iscrpljenosti na poslu

Sindrom sagorevanja
Foto: IAN
Srpska ekonomija

Više od dve trećine građana Srbije pati od hronične iscrpljenosti na poslu ili je bilo na ivici iscrpljenosti, kažu iz Međunarodne mreže pomoći IAN, pozivajući se na zdravstvenu studiju "Budućnost zdravlja" koju je sproveo Institut za istraživanje tržišta Kantar helt među 18.000 ispitanika u devet zemalja.

Svesni povećanog rizika od sindroma pregorevanja u pomagačkim profesijama i značaja njegove prevencije, IAN je u okviru projekta „Podrška održivoj reintegraciji povratnika u Srbiji“ organizovao Antiburn-out seminar čiji je cilj smanjenje faktora koji dovode do sindroma sagorevanja kod pomagača koji rade na terenu i svakodnevno se susreću sa visoko traumatizovanim korisnicima.

Kao i svi problemi mentalnog zdravlja, sagorevanje ne diskriminiše, iako istraživanja sugerišu da neke grupe mogu biti izloženije većem riziku od drugih. Izveštaj Future Foruma koji pokriva preko 10.700 radnika u šest zemalja pokazao je da žene imaju više od trećine (32 procenta) veću verovatnoću od muškaraca da dožive sagorevanje.

Takođe, veća je verovatnoća da će mlađi deo radne snage da pati od sagorevanja. Oni mlađi od 30 godina imaju 29 odsto veće šanse da dožive simptome nego njihove stariji kolege. Što se tiče radnog staža, srednji menadžeri preuzimaju najveći teret i izloženi su najvećem riziku od sagorevanja (43 procenta) u odnosu na bilo koji drugi nivo.

Sindrom sagorevanja na poslu najviše pogađa Ruse (72 odsto), Srbe (66 odsto) i Poljake (62 odsto), dok se manje od polovine ispitanika u Španiji, Italiji i Nemačkoj (49 odsto), kao i u Francuskoj (44 odsto), suočilo sa hroničnom iscrpljenošću na poslu. Kantarovo istraživanje je pokazalo i da većina ispitanika smatra da je dužnost poslodavca da sprovodi mere za očuvanje zdravlja zaposlenih na radnom mestu.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, sagorevanje je sindrom koji nastaje usled stresa na radnom mestu koji nije uspešno kontrolisan. Karakterišu ga tri dimenzije: osećaj iscrpljenosti, povećana mentalna distanca od posla ili osećaj negativizma ili cinizma u vezi sa poslom i smanjena profesionalna efikasnost.

Uzroci koji izazivaju sindrom sagorevanja mogu biti eksterni - količina posla, doživljaj nedostatka kontrole, izostanak priznanja, nagrade, loši odnosi sa kolegama i saradnicima, nefer postupanje, konflikt vrednosti, ili interni – perfekcionizam, težnja ka visokom postignuću, snažna identifikacija s poslom, izraženo osećanje odgovornosti, stres koji sami sebi namećemo, samo-eksploatacija, nedovoljna briga o sebi.

Fizički simptomi koji se vezuju za sindrom sagorevanja mogu biti umor, problemi sa spavanjem, poremećaji ishrane, glavobolje, bolovi u telu, gastro-intestinalni problemi, povišen krvni pritisak, aritmija, gušenje, pad imuniteta. Takođe ga karakterišu i brojni mentalni i emotivni simptomi kao što su loša koncentracija, niska motivacija, sumnja u sebe, osećaj neuspeha, usamljenost, osećanje bezvrednosti, nezadovoljstvo, gubitak interesovanja, nedostatak životne radosti, depresija. Promene u ponašanju se mogu primetiti kroz smanjen radni učinak, sniženu efikasnost, izlive ljutnje, lako ulaženje u konfliktne situacije, socijalnu izolaciju, prekomernu upotrebu alkohola, cigareta, lekova.

Strategije i taktike za preveniranje sindroma sagorevanja uključuju predloge da se odluke donose imajući u vidu dugoročne posledice, definišu/redefinišu prioriteti, nauči reći “Ne” i reći “Da”, povezati se sa drugima, odrediti vreme za fizičku aktivnost, druženje, interesovanja van posla, brinuti o sebi i tražiti pomoć.

IAN sprovodi projekat „Podrška održivoj reintegraciji povratnika u Srbiji“ koji je podržan od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u okviru globalnog programa “Migracije za razvoj” (PME). Program je deo šire inicijative “Povratak u nove šanse” nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Cilj projekta je unapređenje mentalnog zdravlja i reintegracionih/integracionih kapaciteta povratnika, socijalno ugrožene lokalne populacije u riziku od migracije, i izbeglica/tražilaca azila u Srbiji.

Ostali naslovi

Saradnja sa Azerbejdžanom u oblasti demografije
Srpska ekonomija
Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Republike Srbije Darija Kisić potpisala je danas sa ministrom rada i socijalne zaštite stanovništva Republike Azerbejdžan Sahilom Babajevim Memorandum o razumevanju dvaju ministarstava
Dodela sredstava lokalnim samoupravama za očuvanje biološke raznovrsnosti
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini, koja su namenjena isključivo lokalnim samoupravama
Unapređenje saradnje sa Azerbejdžanom u oblasti odbrambene industrije
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević i zamenik ministra odbrambene industrije Republike Azerbejdžan Vugar Mustafajev ocenili su danas da je saradnja dveju zemalja dobra, pri čemu su najavili da će se u narednom periodu raditi na daljem jačanju saradnje u oblasti odbrambene industrije
Motivisati devojke da se uključe u naučna istraživanja
Srpska ekonomija
Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije Jelena Begović poručila je danas, otvarajući „AFA Fem Health-Tech forum”, da je potrebno motivisati devojke da se obrazuju i uključe u nauke koje menjaju svet
Poziv mladima da se prijave za dobrovoljno služenje vojnog roka
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane Vlade Republike Srbije uputilo je danas poziv svim mladićima i devojkama zainteresovanim za dobrovoljno služenje vojnog roka pod oružjem da podnesu prijave i već u junu dobiju priliku da stanu u stroj Vojske Srbije
Bečka ofanziva zapošljavanja 50+ daje rezultate
Srpska ekonomija
Program grada Beča za zapošljavanje osoba starosti preko 50 godina beleži dugoročan pozitivan ishod. Godinu dana nakon što je program okončan izvršena je evaluacija grupe koja je učestvovala u inicijativi zapošljavanja
Održana prva vanredna sednica Skupštine akcionarskog društva Elektroprivreda Srbije
Srpska ekonomija
Vanredna sednica Skupštine akcionarskog društva “Elektroprivreda Srbije” održana je danas, usvajanjem novog Statuta. Između ostalog, doneta je odluka da se realizuje zaključak Vlade Republike Srbije kojim je Vlada preporučila EPS AD cenu električne energije za kupce na komercijalnom snabdevanju, koja će se primenjivati počev od 1. maja 2023. godine
Ministri Basta i Babajev razgovarali o privrednoj saradnji Srbije i Azerbejdžana
Srpska ekonomija
Ministar privrede Rade Basta sastao se sa ministrom rada i socijalne zaštite stanovništva Republike Azerbejdžan Sahilom Babajevim kako bi razgovarali o privrednoj saradnji i prijateljskim odnosima dve zemlje
Selaković otvorio Festival međugeneracijske saradnje i solidarnosti OKej
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković otvorio je IX festival međugeneracijske saradnje i solidarnosti „OKej” koji se ove godine održava pod sloganom „Mesto susreta prijatelja”
Šapić i Vučević posetili Vojni muzej na Kalemegdanu
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić i ministar odbrane Miloš Vučević obišli su danas Vojni muzej na Kalemegdanu, gde im je predstavljena zbirka značajnih eksponata i stalna postavka u ovom muzeju