Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija na 9. mestu u svetu po izloženosti pretnjama koje dolaze iz online sveta

Beograd
Srpska ekonomija

Prema stepenu rizika od sajberpretnji koje dolaze sa interneta, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu. U skladu sa globalnim trendovima koji govore da je broj novodetektovanih uzoraka malvera u 2024. godini porastao za 14% na 467.000 uzoraka dnevno, Kaspersky beleži umereni rast gotovo svih tipova pretnji i u Srbiji. Posebno je uvećan broj detekcija rensomvera (71.6% više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale. Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.

“Ovakvi podaci samo potvrđuju da smo, prethodnih godina, sa pravom upozoravali da naše tržište postaje jednako privlačno sajberkriminalcima kao i ostala globalna tržišta. Digitalna transformacija i sve veća oslonjenost na online servise i kupovinu koja nam donosi brojna olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju, postavlja pred korisnike interneta iz naše zemlje potrebu za povećanim oprezom i informisanošću kako bi ostali bezbedni, a u slučaju kompanija i donosi potrebu adekvatne zaštite kompanijske infrastrukture”, komentarisao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Da smo deo globalnih trendova najbolje ilustruje činjenica da korisnici SubsCrab aplikacije u Srbiji odvajaju 784 eura na pretplatu za online servise, i to za prosečno 7.5 takvih servisa po osobi, među kojima prednjače YouTube Premium, Spotify, iCloud+, Netflix i Google One. Ovo samo malo zaostaje za globalnim prosekom od 895 izdvojenih eura za 12 takvih servisa.

Međutim, istraživanje sprovedeno u martu ove godine, na uzorku od preko 1000 ispitanika, pokazalo je da su i zloupotrebe savremenih tehnologija česte, jer je 55% ispitanika potvrdilo da je bilo (ili veruje da je bilo) uhođeno putem primene neke od tehnologija (15% korišćenjem aplikacije na telefonu, 8% kroz neovlašćen pristup web kameri, 7% kroz laptop aplikaciju). Više od petine (21%) ispitanika potvrdilo je da je iskusilo neki oblik uznemiravanja od osobe sa kojom su u romantičnoj vezi, bilo da je reč o slanju neželjene email poruke (8%), slikanju ili snimanju bez dozvole (7%), fizičkom uhođenju (5%), preuzimanju naloga na društvenim mrežama (4%) ili instalaciji stalkerver programa.

Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije; više od polovine (51%) bilo je žrtva sajbernapada i svaka peta kompanija (19%) imala je i iskustvo curenja podataka. Ovaj postotak značajno je varirao u zavisnosti od veličine kompanije – dok je 11% velikih enterprise kompanija imalo i curenje podataka prilikom sajbernapada, to je bio znatno češće slučaj sa sektorom malih i srednjih preduzeća (28%). Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak je za 65% najvećih kompanija uveliko prelazio iznos od 2 miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine (68%) imalo troškove koji prevazilaze 50.000 dolara. Gotovo sve kompanije koje su iskusile sajbernapad (99%) prijavilo je smetnje u aktivnostima u različitim sektorima (42% komunikaciji, 40% marketing automatizaciji, 35% podršci klijentima, 32% razvoju proizvoda ili proizvodnji) što je samo povećalo stepen ozbiljnosti i napora potrebnih za oporavak od napada.

Ipak, svega 10% kompanija štiti sve svoje korporativne i desktop računare, a samo 8% to isto radi sa svim korporativnim mobilnim telefonima, ostavljajući značajan prostor sajberkriminalcima da pronađu ulaz u infrastrukturu kompanije. Pored propusta u osiguranju infrastrukture, samo 58% velikih kompanija i 46% malih i srednjih koristi profesionalne trening servise za svoje zaposlene, čime se otvara širok prostor i za zloupotrebu ljudskog faktora u napadima na kompanije. To potvrđuje i podatak da je 34% uspešnih napada bilo podržano svesnom ili nesvesnom aktivnošću zaposlenih.

“Iako ova statistika govori o ozbiljnosti problema i izazovima sa kojima se kompanije suočavaju, ohrabruje podatak da, po prvi put, 100% kompanija izjavljuje da primenjuje (ili aktivno razmišlja o primeni) endpoint rešenja kako bi osiguralo svoju infrastrukturu. Ukoliko se jednako ozbiljno bude pristupilo i u smanjenju rizika ljudskog faktora kroz adekvatne i kvalitetne treninge i edukaciju zaposlenih, imaćemo ambijent u kojem će kompanije moći sa znatno manje smetnji da se fokusiraju na poslovanje i poslovne rezultate”, rekao je Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.

Ostali naslovi

Izabrani najbolji urbani baštovani
Srpska ekonomija
Miodrag Miletić je kao najboljeg baštovana nominovao svog deku Mirka Kovačevića i oni će zajedno, sa komšijama i prijateljima, uživati u nagradama i nastaviti da neguju duh zajedništva i dobrih komšijskih odnosa
Beograd domaćin Balkans Property Foruma 2024
Srpska ekonomija
Beograd će osmi put biti domaćin Međunarodne konferencije o tržištu nekretnina Jugoistočne Evrope „Balkans Property Forum 2024” koja će se održati 10. decembra u hotelu Hilton, a ključne teme biće ekonomske prognoze, održivost u gradnji i nove investicione prilike
Sistem e-Faktura prepoznat na Gartner IT Simpozijumu u Barseloni
Srpska ekonomija
Na najvažnijoj godišnjoj evropskoj konferenciji posvećenoj tehnologiji i poslovanju – Gartner IT Simpozijum, na kome je prisustvovalo više od 7.000 stručnjaka iz Evrope i Bliskog istoka, prepoznat je sistem elektronskih faktura – SEF, koji je implementiralo Ministarstvo finansija Srbije
U avionima Er Srbije uputstva i na Brajevom pismu
Srpska ekonomija
Er Srbija i Savez slepih Srbije potpisali su danas sporazum o saradnji kojim se iniciraju zajedničke aktivnosti u cilju podizanje svesti javnosti o izazovima s kojima se suočavaju slepe i slabovide osobe
Menja se struktura gostiju u Beogradu
Srpska ekonomija
Od više od milion i trista hiljada turista koji su od početka godine do kraja oktobra posetili Beograd, 1.133.116 su strani gosti kojih je za 14% više u odnosu na isti period prošle godine. Strani gosti čine predominatan udeo i u broju ostvarenih noćenja u beogradskim smeštajnim kapacitetima, koji je dostigao tri miliona i sto hiljada u prvih deset meseci
Proglašen Park prirode Veliki Jastrebac
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o proglašenju Parka prirode „Veliki Jastrebac”, čime je obezbeđena zaštita jedne od najšumovitijih planina Srbije i Balkanskog poluostrva, koja je poznata po bogatim lišćarskim zajednicama reliktnog i endemičnog karaktera, a posebanu vrednost imaju jedinstvene šumske zajednice, uključujući prašumske sastojine planinskog javora
Bolničko odeljenje od drvenih modula
Srpska ekonomija
Renoviranje najveće bolnice u Austriji, bečke Opšte bolnice (AKH), tokom redovnog rada bolnice predstavlja pravi izazov. Kako bi se u što kraćem roku stvorio prostor za pacijente, odlučeno je da se u cilju proširenja koriste drveni moduli
Događaji u Beogradu povodom ponovnog otvaranja pariske katedrale Notr Dam
Srpska ekonomija
Povodom ponovnog otvaranja pariske katedrale Notr Dam, koje će biti održano 7. i 8. decembra, Francuski institut u Srbiji i Ambasada Republike Francuske pripremili su niz događaja koji će se održati od 9. decembra do kraja januara 2025. kako bi istakli značaj ovog remek-dela evropske kulturne baštine
Republički geodetski zavod domaćin završne konferencije projekta SPATIAL II
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod (RGZ) bio je domaćin završne konferencije projekta SPATIAL II, održane od 4. do 6. decembra 2024. godine u Beogradu. Projekat, sproveden u saradnji sa Holandskim katastrom i uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije, imao je za cilj unapređenje infrastruktura geoprostornih podataka u regionu Zapadnog Balkana
Otkrijte tajne sutrašnjice uz šoljicu omiljene kafe!
Srpska ekonomija
Da kafa nije samo napitak nego mnogo više od toga potvrđuje i tradicija gledanja u šolju, koja je kao melem razgovorima, ali i inspiracija za razmišljanje o različitim životnim oblastima. A možda ste već bacili pogled u šolju nakon ispijanja kafe pokušavajući da dešifrujete oblike u talogu kako bi makar malo videli šta donosi budućnost