Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija planira da izdvoji 15 milijardi evra za prioritetne investicije u energetiku

Beograd
Foto: Emilija Jovanović, MRE
Srpska ekonomija

Srbija mora da podmiri rastuću industrijsku potražnju za električnom energijom, kao i potrebe građana, iz domaćih izvora, kazala je ministarka Dubravka Đedović na otvaranju Beogradskog energetskog foruma 2023 (BEF). 

Ona je najavila da će vlada usvojiti plan prioritetnih investicija u energetici od barem 15 milijardi evra. Novi kapaciteti će vredeti deset milijardi, a ostatak je predviđen za oblast prenosa i distribucije električne energije, nafte i gasa. 

Đedović je posebno istakla plan za samobalansirajuće solarne elektrane ukupne snage 1 GW, kao i reverzibilnu hidroelektranu Bistrica. Po njenim rečima, razmatraju se mogućnost i ekonomska isplativost projekta reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.

Cilj je da Srbija najkasnije 2050. godine prestane da upotrebljava ugalj, izjavila je ministarka. „Ne postoji čarobni štapić“ niti brza rešenja, već je potrebno ozbiljno planiranje, istakla je. Zemlje EU koje se suočavaju s istim izazovima znaju koliko sredstava iziskuje, navela je Đedović i ukazala na to da je Rumunija preko noći morala da donosi teške odluke.

„Ne postoji dilema da li je važnija energetska sigurnost ili energetska tranzicija. Nema sigurnosti bez tranzicije, jer se tranzicija ne može nazvati uspešnom ukoliko nema sigurnog snabdevanja“, poručuje Đedović.

Članice Energetske zajednice treba da rade na tome da obezbede izuzeće od prekogranične takse na CO2 ili će prihodi otići napolje, u EU, čime će se izgubiti sredstva neophodna za energetsku tranziciju, upozorio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkvski. On je smatra da bi nedostatak napora na nivou vlada da se obezbedi maksimum prihoda za same države mogao imati negativan uticaj i u političkom smislu.

Izvoznici struje mogu biti izuzeti do 2030. godine samo ako tržišta električne energije u regionu budu intergrisana sa EU u vidu spajanja tržišta, objasnio je on. Takođe, članice Energetske zajednice treba da do 2030. razviju potpuno funkcionalne sisteme trgovanja emisijama, dodao je Lorkowski. Energetska zajednica podržava Zapadni Balkan u stvaranju regionalnog mehanizma koji bi omogućio da cena emisija CO2 bude jednaka onoj u EU, rekao je on.

Prekogranična taksa, kazao je on, bi trebalo da podstakne zemlje regiona da preduzmu neophodne korake u smeru zelene tranzicije, a koje je, prema njegovim rečima, trebalo preduzeti još pre nekoliko godina. Zelena tranzicija će, prema njegovom mišljenju, ojačati region i povećati mu konkurentnost u Evropi.

Proizvođači aluminijuma, đubriva, cementa i čelika su pod velikim pritiskom zbog strogih propisa EU jer su veliki potrošači energije, naglasio je direktor kompanije Lafarge Srbija Dimitrije Knjeginjić. On je podsetio da će izvoznici ovih proizvoda, ali i električne energije, morati od 2026. godine da plaćaju prekograničnu taksu EU na CO2 (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM).

U međuvremenu, zemlje Zapadnog Balkana rade na uvođenju sopstvenih mehanizama za oporezivanje emisija CO2 kako bi izbegli plaćanje takse EU i tako zadržali taj novac, koji je namenjen dekarbonizaciji.

Alternativna goriva bi omogućila domaćim proizvođačima cementa da smanje svoj otisak, rekao je Knjeginjić. „Naša kompanija ima velik set rešenja u tom domenu. Za to nam treba podrška Ministarstva za zaštitu životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike,“ kazao je on i dodao da industrija cementa nema pristup visokokaloričnim gorivima.

U izjavi pre foruma, Ministar Energetike i Rudarstva Republike Srpske Petar Đokić je rekao da je ovaj entitet potpisao ugovore i dodelio koncesije u elektroenergetskom sektoru vredne 1,6 milijardi evra. Ovi projekti bi trebalo da budu završeni u roku od pet godina, rekao je on, dodavši da će se time udeo fosilnih goriva smanjiti na 30%.

Ministar Energetike Bugarske Rossen Hristov rekao je da je za prevazilaženje energetske krize potrebno pronaći globalna rešenja za energetsku sigurnost i energetsku tranziciju. “Mi treba istovremeno da obezbedimo energetsku sigurnost, zelenu tranziciju i prosperitet u svakom regionu naših zemalja, uključujući i regione uglja. To treba da se učini u veoma kratkom vremenskom roku, što praktično znači da nemamo prostora za grešku, “ podvukao je on.

Dvodnevni BEF 2023, u organizaciji portala Balkan Green Energy News i Privredne komore Srbije okupio je u Beogradu predstavnike vlada i najvećih kompanija kako bi razgovarali o energetskoj tranziciji u Jugoistočnoj Evropi. Najvećoj energetskoj konferenciji u regionu prisustvovalo je 400 učesnika iz 28 zemalja, uključujući i predstavnike međunarodnih organizacija.

Ostali naslovi

RČF dodelio 2,34 miliona evra za pet konzorcijuma iz Srbije
Srpska ekonomija
Regionalni čelendž fond (RČF) dodelio je 2,34 miliona evra bespovratnih sredstava za kupovinu opreme i infrastrukturne radove, kao i obuku zaposlenih za pet najuspešnijih konzorcijuma obrazovnih institucija iz Srbije koje blisko sarađuju sa kompanijama na jačanju stručnog i dualnog obrazovanja, a koji su konkurisali na Drugi javni poziv Fonda
U Beogradu počeo sedmi Lider projekat
Srpska ekonomija
CANSEE Kanadsko-srpsko poslovno udruženje organizovala je sedmi put u Beogradu Lider projekat, jedinstveni kanadski edukativni program fokusiran na edukaciju mladih profesionalaca, menadžera i preduzetnika iz Srbije o osnovama poslovanja
Odnosi Srbije sa italijanskom Veneto regijom na visokom nivou
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razovarala je sa delegacijom kompanija iz italijanske Veneto regije o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje. Naglasila je da su odnosi Srbije sa italijanskom Veneto regijom na visokom nivou i da posebno ceni značajnu privrednu razmenu dveju strana. Regija Veneto spada u vodeće ekonomske partnere Srbije među italijanskim regijama
Postepeno uvođenje nastave u OŠ Vladislav Ribnikar
Srpska ekonomija
Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije saopštilo je, povodom Plana intervencije u krizi za OŠ „Vladislav Ribnikar“, da je zajedno sa Ministarstvom zdravlja, u saradnji sa ovom školom i Školskim timom za krizne intervencije, formiran Tim za psihološke krizne intervencije
Građani neće snositi krivičnu odgovornost za predaju neregistrovanog oružja
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je, povodom poziva na predaju neregistrovanog oružja i municije, da građani osim ličnog dolaska i predaje, mogu kontaktirati najbližu policijsku stanicu i pozvati policijske službenike da dođu po oružje i eksplozivne naprave i preuzmu ih
Predstavnici turističke privrede i medija iz Jermenije u poseti Zlatiboru
Srpska ekonomija
Predstavnici turističke privrede i medija iz Jermenije boravili su od 6. do 8. maja na Zlatiboru, u okviru njihove posete našoj zemlji koju organizuju Turistička organizacije Srbije i Ambasade Republike Srbije u Jermeniji. Tom prilikom upoznali su simbole Zlatibora na obnovljenom Kraljevom trgu, dok im je najveću pažnju privukla vožnja najdužom panoramskom žičarom na svetu ''Gold gondolom"
Rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine 0,7 odsto
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić predsedavala je danas sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), na kojoj je konstatovano da je u prvom kvartalu ove godine BDP ostvario rast od 0,7 odsto, što je bolje od očekivanog
Projekat JPP za rekonstrukciju javnog osvetljenja u Zaječaru dobitnik posebne pohvale od strane UNECE-a
Srpska ekonomija
U Atini je od 3. do 5. maja održan 7. UNECE Međunarodni forum o javno-privatnom partnerstvu (JPP), kao i takmičenje ,,UNECE JPP i nagrada za infrastrukturu“ za projekte JPP koji doprinose ciljevima održivog razvoja i cirkularnoj ekonomiji
Er Srbija prevezla milion putnika od poečtka godine
Srpska ekonomija
Er Srbija je danas, 08. maja, u ranim jutarnjim časovima, premašila 1.000.000 prevezenih putnika od početka 2023. godine, dok je taj rezultat u 2022. godini ostvarila tek 08. jula, odnosno čak dva meseca kasnije. U do sada rekordnoj pretpandemijskoj 2019. godini, srpska nacionalna avio-kompanija je do broja od milion putnika stigla 25. juna
Prvomajski praznici Zlatiboru doneli nove rekorde u posećenosti
Srpska ekonomija
Prvomajski praznici su iza nas, a na Zlatiboru se sumiraju turistički rezultati nakon četiri praznična dana. Prema podacima hotelijera i ugostitelja, turističkih agencija i tematskih parkova, posećenost Zlatibora nikada nije bila bolja. Svi podaci govore u prilog činjenici da je Zlatibor i dalje u samom vrhu turističkog prometa Srbije