Grčka u ponedeljak izlazi iz posljednjeg od ukupno tri kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala kako bi mogla ponovno zaduživati nakon 9-godišnje dužničke krize, koja je srezala ekonomiju za četvrtinu i prisilila zemlju na implementaciju bolnih mera štednje, piše SEEbiz / H.
Dužnička kriza bila je duboko traumatična za Grke, koji su vrlo entuzijastično drahme zamenili za evre u 2001. godini. Prihvatanjem jedinstvene evropske valute ušli su u eru jeftinih kredita, kojima su finansrali veliku ličnu i javnu potrošnju, što je sve zemlju na kraju dovelo do nabujalih deficita u proračunu i bilansu plaćanja.
Od izbijanja dužničke krize početkom 2010., četiri vlade borile su se da spreče bankrot zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj istopriji sveta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond (MMF) i partneri u evrozoni Grčkoj pozajmili 260 milijardi evra.
I dok službena Atina sada gleda kako da se vrati u normalu i povrati svoj ekonomski suverenitet, ožiljci ostaju - banke su pritisnute velikim portfeljom loših zajmova, a grčki javni dug i dalje je najveći u evrozoni - doseže čak 180 posto BDP-a.