Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?

Beograd
Srpska ekonomija

Evropska unija sa udelom od gotovo 60% ukupnog izvoza Srbije u prošloj godini najveći je trgovinski partner naše zemlje i kada od 1. januara 2026. u skladu sa CBAM uredbom (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika) na snagu stupi naplata taksi za emitovane količine ugljen dioksida za proizvode koji ulaze na tržišta evropskih država, biće direktno pogođeno šest industrija – cementna, gvožđa i čelika, električne energije, alumunijuma, đubriva i vodonika - ali će posledice neminovno osetiti cela srpska privreda. Mogu li nova briselska pravila osim pretnje da budu i prilika za pogođene sektore da očuvaju i povećaju konkurentnost na tržištu EU?

NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo. Cilj rada na regulatornoj reformi jeste da se zajedno sa predstavnicima institucija i industrijama pogođenih CBAM regulativom dođe do najboljih rešenja koja će smanjiti emisiju CO2 i zaštiti domaće tržište, u skladu sa evropskim praksama.

Veliki korporativni sistemi kao što je Holcim grupa, u okviru koje posluje i kompanija Lafarge Srbija, imaju obavezu izveštavanja o ukupnim emisijama ugljen-dioksida regulatornim telima EU, dok istovremeno finansijska tržišta prate i analiziraju šta je od najavljenih akcija na smanjenju emisija CO2 i izvršeno.

- To znači da CBAM nije stvar izbora, već prioritet svake kompanije koja se nalazi na berzi i još jedan pokazatelj  na osnovu koga se potencijalni investitori opredeljuju da investiraju u industriju koja je danas opterećena zahtevima vezanim za CO2 regulativu. Kompanije ne traže subvencije niti materijalnu podršku bilo koje prirode, međutim, ono što se očekuje je hitna podrška regulatornih tela Vlade Srbije kroz donošenje ključnih mera kako bi srce srpske privrede kucalo i posle januara 2026 – kaže Dimitrije Knjeginjić, direktor Lafarge Srbija.

Ukazuje da dok EU konutinuirano usavršava mehanizme uz pomoć kojih bi industrije smanjile emisiju CO2 i bila zaštićena tržišta njihovih zemalja, u Srbiju se bez ikakve kontrole dozvoljava uvoz proizvoda sa najvišim emisijama ugljen-dioksida, često i sumnjivog porekla, čime se obesmišljava napor domaćih proizvođača da smanje emisije CO2.

- Ovakva realnost na tržištu je u potpunoj suprotnosti sa strategijom Evropske unije za trajnim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Osim obaveze da kao država primenjujemo sva pravila koja važe u EU kako bi srpski proizvođači roba mogli da izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, nužno je da se identična pravila uvedu i za sve uvoznike proizvoda na srpsko tržište, a koji su predmet CBAM - ističe naš sagovornik.

U suprotnom, ukazuje Knjeginjić, srpsko tržište biće preplavljeno proizvodima koji svoje mesto više ne mogu pronaći na tržištu EU usled CBAM regulative, što će dovesti do tektonskih poremećaja tržišta gde će domaća industrija čelika, cementa, veštačkih đubriva biti izbrisana. Navodi i da se cementna industrija smatra odgovornom za oko 7-8% ukupnih globalnih emisija CO2 i zbog toga je suočena sa različitim društvenim i tehničkim izazovima kako bi dekarbonizovanu i cirkularnu ekonomiju primenila u praksi.

- Saradnja NALED-a sa ključnim industrijskim akterima može doprineti najvažnijem zajedničkom cilju - očuvanju i jačanju konkurentnosti srpske privrede, pa samim tim i cementne industrije. Dobro pripremljen privredni ambijent ne samo da će sačuvati radna mesta u industriji, već će stvoriti priliku da se taj broj poveća. Kreiranje nacionalnog regulatornog sistema koji će obezbediti energetski intenzivnoj industriji mehanizme i alate da pruži odgovor na CBAM, smanji svoje GHG emisije, jeste jedan od najvećih izazova donosiocima odluka u Srbiji – ističe Knjeginjić.

U cilju što bržeg i efikasnijeg prilagođavanja cementne industrije novim privrednim okolnostima uslovljenih CBAM regulativom, Knjeginjić navodi pet mera kao neizostavne: obezbediti dostupnost alternativnih sirovinskih materijala koji smanjuju emisije CO2, dozvoliti uvoz otpada u energetske svrhe kao što su to omogućile sve zemlje iz našeg okruženja, ograničiti uvoz roba koje imaju veći ugljenični otisak od istih proizvoda proizvedenih u Srbiji, usvojiti poseban zakonski okvir za industriju pogođenu CBAM regulativom i uvesti identična pravila na emisije CO2 koja važe unutar zemalja EU (monitoring, izveštavanje, verifikacija, trgovina i oporezivanje uvoza).

Cementna industrija jeste najbolja praksa EU za korišćenje alternativnih goriva, odnosno trajno zbrinjavanje otpada, a procene su da bi kompanije u Srbiji mogle da utroše više od milion tona građevinskog otpada kao sirovinu za proizvodnju klinkera i kao mineralni dodatak za proizvodnju cementa i time značajno smanje emisije CO2.

Ostali naslovi

Letačka obuka na avionu orao
Srpska ekonomija
Pripadnici lovačko-bombarderske avijacijske eskadrile iz sastava 98. vazduhoplovne brigade koja bazira na vojnom aerodromu „Morava“ kod Kraljeva realizuju intenzivnu obuku na jurišnim avionima „orao“
Otvoren Međunarodni sajam turizma u Beogradu
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić otvorio je sinoć 46. Međunarodni sajam turizma i tom prilikom istakao da je, do sada, 61 zemlja potvrdila učešće na EXPO2027, kao i da će Srbija pokušati da obori rekord i privuče više od 130 zemalja na tu specijalizovanu izložbu
Inovativni propusni zid protiv buke za bečke bašte
Srpska ekonomija
Zbog velike buke usled saobraćaja na obližnjoj visokoprometnoj ulici, jedno udruženje vrtlara u bečkoj opštini Majdling obratilo se Gradu Beču za pomoć. Nakon obavljenih ispitivanja ova lokacija se pokazala kao neprikladna za postavljanje klasičnog zida za zaštitu od buke, jer bi parcele sa baštama bile potpuno ambijentalno odsečene
PKS i Bank of China formiraju operativnu grupu za ubrzanje investicija
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) i Bank of China Srbija formiraće zajedničku operativnu grupu (Task Forces) u cilju brže realizacije investicionih projekata i još snažnijeg povezivanja kineske i srpske privrede, dogovoreno je danas na sastanku Marka Čadeža, predsednika PKS i Džejsona Ćina (Jason Qin), šefa sektora za razvoj poslovanja Bank of China u Srbiji
Obuka za realizaciju zadataka u mirovnim operacijama
Srpska ekonomija
U okviru priprema pešadijske čete iz sastava Prve brigade kopnene vojske za učešće u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu, u bazi „Jug“ je realizovana obuka nišandžija i vozača na višenamenskom oklopnom borbenom vozilu „miloš“
Besplatan ulaz u Istorijski muzej Srbije u četvrtak
Srpska ekonomija
Povodom 62-godišnjice osnivanja Istorijskog muzeja Srbije, u četvrtak 20. februara 2025. godine ulaz biće slobodan na izložbe koje su predstavljene u izložbenom prostoru Muzeja na Trgu Nikole Pašića
Festival harmonike u Beču 2025.
Srpska ekonomija
Ovogodišnji, 26. Međunarodni festival harmonike u Beču održava se od 22. februara do 16. marta. U okviru teme „Femoso“ (Femme – žena i famos – sjajan) festival harmonike stavlja u prvi plan žene na harmonici. Festival će otvoriti dve izuzetne harmonikašice: Anne Niepold iz Belgije i Finkinja Johanna Juhola
Pametna parcela kao ključ budućnosti zemljišne administracije
Srpska ekonomija
Na radionici „Pametna Parcela – Zajedno kreiramo budućnost geoprostornih podataka“, održanoj u Privrednoj komori Srbije, predstavljene su prednosti i mogućnosti „Pametne Parcele“ kao novog modela upravljanja geoprostornim podacima
Radno vreme zanatskih i trgovinskih objekata na Sretenje – Dan državnosti Srbije
Srpska ekonomija
Dežurni prodajni objekti koji u vreme državnih i drugih praznika obavljaju delatnost, dužni su da raspored, početak i završetak radnog vremena istaknu na vidnom mestu objekta najmanje tri dana pre dana državnog i drugog praznika
Saradnja sa BPI otvara vrata francuskim investicijama u Srbiji
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) sarađivaće sa Banque publique d`investment (BPI), vodećom investicionom bankom u Francuskoj na projektima podrške i poslovanja malih i srednjih preduzeća, investicija i infrastrukture, kao i jačanje privredne saradnje Srbije i Francuske