Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Paolo Batineli: Kako Italija podstiče Srbiju u procesu održivog razvoja

Beograd
Srpska ekonomija

Paolo Batineli, ataše za nauku Ambasade Italije u Srbiji, govorio je za Srpsku ekonomiju o tome šta donosi izveštaj “Srbija i Agenda 2030”, kao i kako Italija može da pomogne Srbiji u realizaciji ciljeva održivog razvoja.

Batineli će, inače, učestvovati na srpsko-italijanskom sastanku o ciljevima održivog razvoja.

U kojoj meri je poslovanje u skladu sa principima održivog razvoja povezano sa uspehom u radu kompanija?

Na prvom mestu, setimo se da kovanica “održivi razvoj” pre svega znači osigurati dalji napredak uz poštovanje prirodnih ograničenja jednog zatvorenog sistema, naše planete. To bi, opet, podrazumevalo: negovati zdrave ekosisteme i njihove sadržaje koji doprinose očuvanju života na Zemlji, oslanjati se na obnovljive izvore tempom koji im ostavlja vremena da se obnove, koristiti neobnovljive izvore tempom koji ostavlja mesta za njihovu postepenu zamenu obnovljivim izvorima, deponovati otpad brzinom koja životnoj sredini dopušta da ih bezbedno apsorbuje. Slično tome, svrha poslovanja u skladu sa ciljevima održivog razvoja jeste da kompanije stvaraju dugoročne vrednosti kroz optimalno korišćenje sirovina, povećanje proizvodnih kapaciteta i svođenje otpadnih materija na minimum. Jedno nedavno istraživanje (Morgan Stenli, 2017) pokazalo je da se čak 75% anketiranih američkih investitora nose mišlju da novac ulože u kompanije koje posluju u skladu sa principima održivog razvoja, dok 71% njih smatra da kompanije koje posvećuju pažnju životnoj sredini i društvenoj dobrobiti ostvaruju veći profit. Ovakav stav je sve prisutniji i u mnogim zemljama Evropske unije, i šire.

Da li kompanije u Srbiji prate svetske trendove u oblasti održivog razvoja?

Nema sumnje da je pitanje održivog razvoja sve prisutnije i u Srbiji. To je dugotrajan proces, i on dosta zavisi od zakona i propisa koji se u tom domenu donose. Izveštaj “Srbija i Agenda 2030”, koji je nedavno objavio Republički sekretarijat za javne politike, nudi okvir za usvajanje odgovarajućih mera i nacionalne strategije održivog razvoja. Naravno, za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, od Srbije se očekuje da se prilagodi evropskim propisima i na polju zaštite životne sredine; to je veliki podsticaj za vođenje zemlje u pravcu održivog razvoja, ali sa sobom povlači i nepopularne odluke na zakonodavnom planu, na primer, u pogledu otpadnih industrijskih voda.

Kako Italija može da pomogne Srbiji u realizaciji ciljeva održivog razvoja?

Realizovati ciljeve održivog razvoja za jednu kompaniju znači umanjiti loše aspekte svog uticaja na životnu sredinu kroz proizvodnju koja će koristiti minimalne količine sirovina i energije, kao i svesti otpadne materije na minimum. Ovo prvenstveno podrazumeva uskostručna znanja i sposobnosti, primenu novih tehnologija i uvođenje najbolje prakse poređenjem različitih iskustava. U svim oblastima u kojima je Italija prisutna u Srbiji primenjuje se ova logika i neprestano se radi na umrežavanju naučnoistraživačkih institucija i proizvodnih pogona naših dveju zemalja. Ambasada Italije je – u saradnji sa Ministarstvom prosvete, univerziteta i nauke Italije i sa ministarstvima životne sredine i poljoprivrede Republike Srbije – u novembru 2018. organizovala konferenciju pod nazivom Sustainable, Green & Circular Economy, gde su se srpski privrednici i naučnici susreli i razmenili iskustva sa predstavnicima najvažnijih italijanskih naučnoistraživačkih centara i najinovativnijih kompanija iz oblasti održive proizvodnje. Upravo ovih dana, tokom posete ministra Gorana Trivana Italiji, naša dva ministarstva za životnu sredinu dogovorila su se da potpišu Sporazum o razumevanju, kao okvira za pravljenje budućih strategija, uvođenje novih čistih procesa i tehnologija, i održivo upravljanje otpadom.

Ostali naslovi

Stagnira nezaposlenost u evrozoni, najniža od svetske krize
Srpska ekonomija
Stopa nezaposlenosti u 19-članoj evrozoni je u januaru stagnirala, ali je i dalje reč o najnižoj stopi nezaposlenosti od globalne finansijske krize iz 2008. godine
Najveća plata isplaćena u 2018. u Crnoj Gori 60 hiljada evra
Srpska ekonomija
Najveća neto zarada isplaćena u 2018. godini u Crnoj Gori iznosila je 60.040 evra, što je ekvivalentno sumi od 117 prosečnih plata
Realni rast BDP-a Srbije 3,4 odsto
Srpska ekonomija
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2018. godine iznosio je 3,4 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine
Otvoren Balkan Textile Fair 2019
Srpska ekonomija
Tradicionalni sajam tekstila Balkan Textile Fair otvoren je za posetioce i izlagače na Beogradskom sajmu. Ovogodišnji sajam okupio je više od 50 kompanija, koje dolaze iz Turske, Srbije, Bugarske, Grčke i Kine, a bave se različitim tekstilnim industrijskim granama
Agrokor će se od 1. aprila zvati Fortenova grupa
Srpska ekonomija
Kompanija Agrokor od 1. aprila odlazi u istoriju i ubuduće će poslovati pod novim imenom Fortenova grupa
EU uvodi crne kutije i kamere u svim vozilima
Srpska ekonomija
Na nivou Evropske unije pripremaju se revolucionarne promene u segmentu bezbednosti u saobraćaju, koje će uveliko uticati na učesnike u saobraćaju, ali i na automobilsku industriju
Bulgartransgas ponovo je pokrenulo tender za Turski tok
Srpska ekonomija
Bugarsko državno preduzeće "Bulgartransgas" ponovo je pokrenulo tender vredan 1,4 milijarde evra za gasovod koji će prolaziti kroz tu zemlju od granice sa Turskom do Srbije
Kreću subvencije za gorivo
Srpska ekonomija
Poljoprivrednici u Srbiji od danas mogu da računaju na subvencije na dizel gorivo, za šta su izdvojene dodatne dve milijarde dinara, a ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže da će 60 litara dizel goriva po hektaru biti subvencionisano sa po 20 dinara
U 2018. ostvaren suficit budžeta od 32, 2 milijarde dinara
Srpska ekonomija
Suficit republičkog budžeta je na kraju 2018. godine iznosio 32,2 milijarde dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.
Дан интернет домена Србије - ДИДС 2019
Srpska ekonomija
Јубиларна десета конференција Дан интернет домена Србије - ДИДС 2019 биће одржана 5. марта у хотелу “Metropol Palace” у Београду, у организацији Фондације „Регистар националног интернет домена Србије“ (РНИДС). Ове године конференција се бави нужношћу трансформације за опстанак у дигитализованом свету и нуди одговоре на питања како ухватити корак са променама које се свуда око нас већ дешавају. Због тога слоган Дана интернет домена Србије ове године гласи „Дигитална трансформација је већ почела“.