Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pad optimizma poslovnih lidera tera na oprez

Beograd
Srpska ekonomija

Gotovo 30 odsto poslovnih lidera očekuje da će se ekonomske prilike u svetu pogoršati, što je otprilike šest puta više u odnosu na prošlogodišnjih 5 odsto i predstavlja rekordno visok nivo pesimizma. Ovo je jedan od ključnih rezultata 22. ankete koju je kompanija PwC sprovela među gotovo 1,400 izvršnih direktora širom sveta, a koji su posle zvaničnog predstavljanja na godišnjem skupu Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, prvi put prezentovani i u Srbiji.

U pitanju je snažan kontrast u odnosu na prošlogodišnji rekordan skok sa 29 odsto na 57 odsto u pogledu optimizma po pitanju izgleda za privredni rast. Ipak, nije sve tako crno: 42 odsto generalnih direktora i dalje veruje u dobre ekonomske izglede. Sve u svemu, stav poslovnih lidera po pitanju ekonomskog rasta je prilično suprotstavljen ove godine, sa tendencijom silaznog trenda.

Poslovni lideri u Srbiji su nešto optimističniji od kolega u svetu – njih 51 odsto misli da će u narednih 12 meseci doći do pojačanog privrednog rasta u svetu što je za 11 odsto više nego prošle godine.

„Može se pretpostaviti da je optimističan stav izvršnih direktora u Srbiji, kada je reč o globalnoj ekonomiji, rezultat posmatranja domaćih prilika i vlastitog iskustva. U vreme kada je rađena anketa, u septembru i oktobru prošle godine u Srbiji je preovladavala povoljnija ekonomska klima, imajući u vidu nisku inflaciju, niske kamatne stope, rast trgovine i zaposlenosti, što je svakako uticalo na generalne direktore da se pozitivno izjasne kada je reč o okolnostima u kojima će se odvijati ekonomski rast u narednom periodu“, kaže prof Miroljub Labus, savetnik za ekonomska pitanja u kompaniji PwC Srbija.

Ključna tržišta za ostvarivanje rasta

Sjedinjene Američke Države su zadržale vodeću poziciju kao ključno tržište za ostvarivanje rasta u narednih 12 meseci. Međutim, mnogi generalni direktori se okreću i drugim tržištima, što je vidljivo u padu broja onih koji su istakli američko tržište kao najbolje za ostvarivanje rasta u narednih 12 meseci, sa prošlogodišnjih 46 odsto na 27% u 2019. godini.

Vodeća uloga SAD, koja je poslednjih godina rasla u odnosu na Kinu, ove godine je oslabila, što je smanjilo jaz između dva tržišta, ali je bez obzira, popularnost kineskog tržišta opala sa 33 odsto, koliko je iznosila 2018. godine, na 24 odsto u 2019. Kao rezultat trgovinskog konflikta sa SAD, kineski poslovni lideri su izvršili diversifikaciju svojih tržišta za ostvarivanje rasta, pri čemu je samo 17 odsto odabralo SAD u odnosu na 59 odsto prošle godine. Preostale tri zemlje koje su ušle u prvih pet su Nemačka sa 13 odsto u odnosu na prošlogodišnjih 20 odsto, Indija sa 8 odsto, u padu sa 9 odsto, i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 8 odsto u odnosu na 15 odsto iz 2018.

Kao i ranije, većina ispitanika u Srbiji se izjasnila da Rusiju i Nemačku vidi kao najvažnija tržišta za rast i razvoj svojih kompanija, a zatim slede zemlje CEFTA sporazuma kojima je primat dalo više od 30% ispitanika.

Razlozi za zabrinutost

Prošle godine su i geopolitička kriza, dostupnost adekvatnih kadrova i nestabilan ekonomski rast bili na vrhu liste razloga za zabrinutost. Situacija je ove godine nešto drugačija, kako u svetu, tako i kod nas. Prvi put ove godine direktorima je postavljeno pitanje da li su i u kojom meri zabrinuti za neizvesnost ekonomske politike i rizicima koje ona nosi, kao i o trgovinskim konfliktima koji se dešavaju u svetu (USA-Kina, USA-EU). Više od trećine globalnih lidera, njih 35 odsto je veoma zabrinuto zbog neizvesnosti kada je reč o ekonomskoj politici kao i o preopterećenosti propisima. Velika zabrinutost i ove godine vlada kod 34% ispitanika zbog nedostupnosti adekvatne radne snage, a odmah zatim i zbog trgovinskih konflikta u svetu (31%).

Kada je reč o Srbiji, pored nedostupnosti adekvatnih kadrova tj. manjka odgovarajućih veština kod zaposlenih (68 odsto) i brzine kojom se dešavaju tehnološke promene (61 odsto), ove godine prvi put učesnici ankete u iskazuju povećanu zabrinutost zbog promena u navikama potrošača. Skoro polovina poslovnih lidera u Srbiji smatra da će upravo ovaj trend u velikoj meri uticati na poslovanje njihovih kompanija. Poslovne lidere u Srbiji, njih 42% u velikoj meri brine neizvesnost vezano za ekonomsku politiku i smatra da ona utiče na usporavanje rasta investicija, a samim tim i poslovanja.

Podaci i analitika i veštačka inteligencija

Uprkos milijardama dolara koje su uložene u IT infrastrukturu tokom svih ovih godina, učesnici ankete su izjavili da i dalje ne dobijaju sveobuhvatne podatke koji su im potrebni u svrhu donošenja bitnih odluka o dugoročnoj uspešnosti i održivosti njihovog poslovanja.

Očekivanja poslovnih lidera su se svakako povećala s tehnološkim napretkom, ali generalni direktori su svesni da njihovi analitički kapaciteti ne drže korak sa obimom podataka koji se eksponencijalno uvećao u poslednjih deset godina. Kada su upitani zašto ne dobijaju sveobuhvatne podatke, direktori su kao glavne razloge naveli ‘nedostatak analitičkog talenta’ (54 odsto), ‘skladištenje podataka’ (51 odsto) i ‘nedovoljnu pouzdanost podataka’(50 odsto).

Kada govorimo o stanovištima srpskih lidera, čak 75 odsto njih ima problem sa nepouzdanim podacima, dok se 63 odsto požalilo na nedostatak analitičkog talenta i nespremnost kupaca i klijenata na razmenu informacija (56 odsto).

Kada je reč o otklanjanju jaza u pogledu veština u njihovim kompanijama, anketirani direktori su se složili da ne postoji brzo rešenje. Više od polovine poslovnih lidera, njih 46% smatra da je rešenje opsežna prekvalifikacija i dodatno osposobljavanje zaposlenih, dok 17% navodi kao moguće rešenje uspostavljanje jake baze potencijalnih kandidata direktno preuzetih iz obrazovnog sistema. Isto mišljenje u velikoj meri dele i srpski lideri koji ističu važnost podsticanja radne snage i stvaranje mogućnosti da se prekvalifikuje i nauči nove veštine tokom svog radnog veka.

Veštačka inteligencija

Većina anketiranih poslovnih lidera, njih čak 85 odsto smatra da će veštačka inteligencija dramatično promeniti njihovo poslovanje u narednih pet godina. Skoro dve trećine je vidi kao nešto što će imati veći uticaj nego Internet. Srpski lideri se slažu sa ovom konstatacijom - njih čak 94 odsto smatra da će veštačka inteligencija u narednom periodu imati veliki uticaj na poslovanje, dok je 80 odsto mišljenja da će VI imati veći uticaj od internet revolucije.

Uprkos optimističnom stavu o veštačkoj inteligenciji, 13 odsto srpskih lidera trenutno ne planira da uvede upotrebu veštačke inteligencije u svoje poslovne procese, 32 odsto planira da to uradi u naredne tri godine, dok je trećina ispitanika zauzela vrlo ograničen stav po ovom pitanju.

Kada je reč o uticaju koji će veštačka inteligencija imati na poslove, skoro polovina ispitanika smatra da će VI zameniti više poslova nego što će ih kreirati. Ovo stanovište je naročito izraženo kod kineskih poslovnih lidera (88 odsto), dok se u Srbiji sa ovim složilo nešto više od 70% učesnika ankete.

Rezultati istraživanja među generalnim direktorima za 2019. godinu nedvosmisleno ukazuju da tehnološke promene nastavljaju da preoblikuju poslovni svet i da je neophodno sagledati na koje sve načine veštačka inteligencija i druga tehnološka rešenja mogu pomoći u preoblikovanju poslovne strategije, poznavanju potreba klijenata i kupaca, kao privlačenju i zadržavanju talentovanih kadrova. Automatizacija i veštačka inteligencija u velikoj meri utiču na to kakve veštine treba da poseduje radna snaga budućnosti, zbog čega bi poslovne organizacije, državne i obrazovne institucije trebalo što više da sarađuju.

Ostali naslovi

Saudijska Arabija otkrila veliko nalazište gasa u Crvenom moru
Srpska ekonomija
Saudisjka državna naftna kompanija Aramko otkrila je u Crvenom moru, kod obale Saudijske Arabije, veliko nalazište prirodnog gasa, saopštio je ministar energetike te zemlje Halid al-Falih
Grčki BDP blago podbacio u 2018. u odnosu na projektovani
Srpska ekonomija
Grčka statistička služba je saopštila da je ekonomski rast u 2018. bio slabiji od predviđenog usled blagog pada u četvrtom kvartalu, koji se pripisuje smanjenju investicione potrošnje
Najniže učešće problematičnih kredita otkad se taj pokazatelj meri
Srpska ekonomija
Prema preliminarnim podacima Narodne banke Srbije, učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima na kraju decembra 2018. godine iznosilo je 5,7% – što je najniži nivo otkad je uvedena jedinstvena definicija i propisana obaveza izveštavanja, odnosno od septembra 2008. godine
Evropska unija uvozi konje iz BiH
Srpska ekonomija
Bosna i Hercegovina (BiH) je realizovala prvi izvoz dva registrovana konja u Evropsku Uniju, nakon što je izmenom evropske regulative u 2018. godini uvrštena u spisak trećih zemalja iz kojih je dozvoljen privremeni i trajni izvoz registrovanih konja u zemlje EU
Dinar miruje tokom vikenda
Srpska ekonomija
Dinar miruje tokom vikenda prema evru i zvanični srednji kurs iznosiće u ponedeljak 118,0516 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije
Srbija sigurna, gasovod neće propasti
Srpska ekonomija
Srpski energetski regulator dao je konačno odobrenje za izgradnju ogranka gasovoda Turski tok, koji će isporučivati ruski prirodni gas u Tursku kao i u južnu i jugoistočnu Evropu
Rast investicija dokaz da je Srbija na dobrom putu
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić ocenila je danas na skupu u Smederevu, u okviru kampanje "Budućnost Srbije", da ne postoji mesto u našoj zemlji u kojem dela govore više od reči, nego što je to ovaj grad
Unaprediti saradnju sa Izraelom
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Zoran Đorđević razgovarao je sa ambasadorkom Države Izrael u Republici Srbiji Alonom Fišer-Kam o unapređenju bilateralnih odnosa
Održava se Salon vina u Paraćinu
Srpska ekonomija
Sedmi Salon vina održava se danas u Paraćinu u hotelu „Petrus“ od 12,00 do 20,00 časova. Svoj asortiman izlažu najpoznatije srpske vinarije i gosti iz inostranstva, a prisutni su i vitezovi vina iz nekoliko vinskih redova
Uvedeno E poresko uverenje
Srpska ekonomija
Poreska uprava napravila je veliki korak ka stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i eliminisanju suvišne birokratije i od početka marta omogućila pribavljanje uverenja o plaćenom porezu elektronskim putem, što će građanima i privrednicima uštedeti najmanje dva miliona evra godišnje