Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Robotska terapija

Novosti iz medicine
Foto: © kikosotto
Srpska ekonomija

Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, početkom novembra su se preselili u novu bečku četvrt „Jezerski grad Aspern“ kako bi pružili najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine. I sve to ambulantno, bez potrebe za stacionarnim lečenjem i veoma povoljno.

U ovom visoko tehnološkom rehabilitacionom centru organizatori, terapeuti i pacijenti rade na zajedničkom cilju, da se osobama sa ovakvim stanjima omogući visok nivo funkcionalne samostalnosti, da im se pomogne da se brzo reintegrišu u svoj svakodnevni život i povrate radnu snagu nakon povreda i moždanih udara. Odgovorni za to nisu samo fizioterapeuti i ergoterapeuti, već i robotski uređaji visokih performansi. Njihova specifičnost se ogleda u izuzetno visokoj stopi ponavljanja vežbi u kratkom vremenu, a s druge strane, u podršci svakog pacijenta tačno onoliko koliko mu je potrebno da optimalno vežba. Čak i osobe sa povredom kičmene moždine mogu ustati i trenirati uz pomoć robotskog egzoskeleta. Integracija igara koje razvijaju veštine i korišćenje virtuelne stvarnosti čini intenzivno vežbanje zabavnim i povećava stopu saradnje pacijenata.

Osnivač centra „tech2people“, Grego Demblin, je sam paraplegičar i za novi centar uspeo je da angažuje specijalistu za neurološku rehabilitaciju dr Petera Laknera kao glavnog medicinskog savetnika. „Postoje oblasti u kojima je robotska fizioterapija već temeljno istražena i dokazana. Na primer, postoji vrlo pouzdana studija koja pokazuje da pacijenti sa moždanim udarom imaju gotovo dvostruko veće šanse da ponovo prohodaju ako primenjuju robotičku terapiju za hodanje uz klasičnu fizioterapiju“, objasnio je Lakner. On to objašnjava jednostavnim poređenjem: klasičnom fizioterapijom može se napraviti oko 50 do 250 koraka. Pri tome pacijenta moraju da podržavaju najmanje dva terapeuta. Sa druge strane, u Lokomatu (medicinskom robotu za terapiju nogu) se može izvesti do 2.000 koraka u jednoj sesiji. Fokus je tamo gde treba da bude, na samom treningu hodanja uz istovremeno normalno opterećenje ruku i nogu. „Visoka stopa ponavljanja podstiče stvaranje novih nervnih puteva. Dodatni pozitivni efekti uključuju smanjenje spazma kod povreda kičmene moždine, smanjenje potrebe za lekovima ili smanjenje komplikacija kao što je osteoporoza“, ističe Lakner.

Ovaj robotski tretman u Austriji košta 135 evra, od toga 55 evra refundira zdravstveno osiguranje.

Ostali naslovi

Zaustavljanje femicida zahteva zajednički napor svih sektora društva
Srpska ekonomija
Kampanja ,,Stop femicidu'' ima za cilj podizanje svesti o štetnosti pojave femicida u društvu, i mobiliše sve organe javne vlasti, organizacije civilnog društva i druge aktere u primeni politike Vlade Republike Srbije ka nultoj toleranciji prema nasilju
Pokrenut Fond za podsticaj razvoja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje u Aranđelovcu
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac, Opština Aranđelovac i Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, pokrenuli su Fond za podsticaj razvoja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje u Aranđelovcu. Osnivanje ovog fonda podržao je Projekat „Velika mala privreda“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi ACDI/VOCA
Više od 4,7 miliona dinara za Narodne kuhinje Crvenog krsta Srbije
Srpska ekonomija
Black Friday je i ove godine dobio drugačije i humano značenje u dm drogerijama, zahvaljujući jedinstvenoj inicijativi Giving Friday. Ove godine dm donira 4.782.946,00 dinara Narodnim kuhinjama Crvenog krsta Srbije
Uspešna primena reformi u katastru: Odlični rezultati uprkos kritikama
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod želi da podeli sa građanima nekoliko značajnih rezultata koji su pokazali da je novi sistem upisa starih isprava u katastar u skladu sa potrebama i navikama građana
Sajam etno hrane i pića 2023 od 30. novembra do 3. decembra
Srpska ekonomija
„Sajam etno hrane i pića 2023“, najveća smotra proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana pod kupolama Beogradskog sajma od 30. novembra do 3. decembra
Koraci ka jačanju saradnje Srbije i Gvatemale
Srpska ekonomija
Gvatemala i Srbija imaju veliki potencijal za unapređenje institucionalne i privredne saradnje, uprkos velikoj geografskoj udaljenosti istaknuto je na sastanku počasnog konzula Srbije u Gvatemali, Marsele Arsu de Losano i Marka Fernandeza Nikolića iz Sektora za internacionalizaciju Privredne komore Srbije
Druga regionalna Look Up konferencija ekoloških i biznis lidera 6. i 7. decembra
Srpska ekonomija
Konferencija „Look Up“, druga po redu, na temu ekologije, energetike i zaštite životne sredine, okupiće 6. i 7. decembra na Kopaoniku stručnu i poslovnu javnost iz zemlje i regiona, predstavnike Vlade Srbije, međunarodnih institucija, javnog i privatnog sektora koji će razmotriti nove trendove i izazove u ovim oblastima poslovanja
Ukusi Dalekog istoka u Srbiji
Srpska ekonomija
Bliži se Nova godina, pa mnogi razmišljaju o putovanjima i ukusnim zalogajima. Daleki istok primamljiva je destinacija, a svet su odavno osvojili ukusi iz tog dela sveta
U Francuskoj ambasadi dodeljen Orden umetnosti i književnosti u rangu viteza Milanu Raduloviću
Srpska ekonomija
Danas je u Francuskoj ambasadi u Beogradu dodeljen Orden umetnosti i književnosti u rangu viteza Milanu Raduloviću, direktoru Muzičke omladine Novog Sada i Novosadskih muzičkih svečanosti, u prisustvu njegove porodice i najbližih saradnika
Bečki trgovci uoči praznika oprezno optimistični
Srpska ekonomija
Oko 1,5 milion Bečlija planira ove godine da kupi božićne poklone, među kojima su najčešće igračke, odeća i kozmetika. Rezultati ankete koju je sprovela Bečka privredna komora pokazuju da bečki trgovci uprkos tmurnoj ekonomskoj situaciji mogu da računaju na povećanu spremnost Bečlija za kupovinu. Od oko 1,5 milion Bečlija, njih 88 odsto planira da kupi poklone