Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Republike Srbije Mladen Šarčević poručio je danas da najkvalitetniji deo našeg društva dolazi iz visokog obrazovanja i nauke i da je zato naš zadatak da stvaramo uslove da mladi i pametni ljudi ovde nađu posao i obezbede svoju budućnost.
Šarčević je, na predstavljanju rezultata Naučno-tehnološkog parka Beograd, rekao da ceo svet ceni srpsku nauku i istraživače i da stoga znanje naših ljudi ima potencijal da bude dobar proizvod.
On je ukazao na to da se za tri godine poslovanja u Naučno-tehnološkom parku Beograd razvila 71 tehnološka kompanija, radno je angažovano 650 inženjera, a kompanije članice su tokom 2018. prihodovale 20 miliona evra.
Prema njegovim rečima, samo tokom prošle godine osnovano je 20 startap kompanija, obučeno je 200 mladih potencijalnih preduzetnika, a 1.000 studenata obučeno je za tehnološko preduzetništvo.
Naučno-tehnološki park Beograd je primer dobre prakse, ocenio je ministar i najavio da će do kraja godine biti završen NTP u Novom Sadu, a položen je i kamen temeljac i za NTP u Nišu.
Šarčević je dodao da je potrebno da postavimo dobre temelje budućim generacijama na svim nivoima obrazovanja ukoliko želimo još naučno-tehnoloških parkova i kompanija poput onih koji se razvijaju u NTP Beograd.
Reforme obrazovanja koje sprovodimo obuhvataju ceo školski sistem i cilj nam je da deca uče putem koncepata i kroz ishode, a ne da im neko puko prenosi sadržaj, objasnio je ministar.
Šarčević je ocenio i da Zakona o Fondu za nauku, koji je usvojen prošle godine, daje potpuno novu dimenziju, bez politizacije nauke.
Srbija, kako je ukazao, ima bilateralne ugovore o nauci sa Kinom, Južnom Korejom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Turskom, Italijom, Portugalom.
Takođe, želimo da uđemo u projekte poput Horizont Evropa, čiji fond iznosi 160 milijardi evra, poručio je ministar.
Državni sekretar Ministarstva prosvete Vladimir Popović rekao je da država radi na novom modelu finansiranja nauke koji će da kombinuje i institucionalno i projektno finansiranje.
Naći ćemo rešenje i za istraživače na fakultetima koji nisu u nastavi jer želimo ekonomiju zasnovanu na znanju i što više ovakvih primera kao u NTP Beograd, rekao je Popović.
On je izrazio uverenje da će se napraviti zakon o nauci i istraživanju na dobrobit zajednice i u dogovoru sa njom, i da će imati podršku barem 95 odsto istraživača.
Direktorka Naučno-tehnološkog parka Beograd Gordana Danilović Grković naglasila je da rezultati tog parka pokazuju da se razvojem pravih sistema podrške, kao što su naučno-tehnološki parkovi, može realizovati potencijal koji Srbija ima u mladim ljudima.
Razvojem ovakvih instrumenata podrške i ohrabrivanjem mladih da započnu svoje poslove, odliv mozgova možemo da zamenimo izvozom pametnih proizvoda i usluga i da stvorimo uslove za ekonomiju zasnovanu na znanju, podvukla je Danilović Grković.
Suosnivač startap kompanije „SmartResearch“ Marko Panić, koji se nakon školovanja u Nemačkoj vratio u Srbiju i počeo da radi na razvoju mašine za automatsko testiranje laboratorijskih procesa, objasnio je kakvu je podršku na tom putu dobio od NTP Beograd.