Ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnološki razvoj u Vladi Republike Srbije Nenad Popović istakao je danas da bez digitalne ekonomije nema održivog privrednog rasta i da je neophodno mnogo veće uključivanje informaciono-komunikacionih tehnologija u sva područja ekonomije i društva.
Popović je, na Kopaonik biznis forumu, u okviru panela "Uticaj razvoja infrastrukture, inovacija i aktivne politike zapošljavanja na rast", naglasio da je digitalna ekonomija jedan od prioriteta Srbije.
On je ukazao na to da je izvoz IKT usluga u prošloj godini dostigao novi rekord od 1,135 milijardi evra i po deviznom prilivu nadmašio "Fijat" i "Železaru Smederevo" sa novim kineskim vlasnikom.
Taj rekord je oboren uz rast izvoza od čak 26 odsto u odnosu na 2017. godinu, u kojoj je izvoz IKT usluga vredeo 899 miliona evra, rekao je Popović i dodao da je pozitivni spoljnotrgovinski saldo dostigao 615 miliona evra.
Ministar je istakao da je IKT jedan od malobrojnih sektora čiji izvoz u poslednje dve godine raste brže od uvoza, uz napomenu da je to ubedljivo najzdravija privredna grana u Srbiji.
On je objasnio da dve privredne grane – proizvodnja električnih mašina i aparata i drumskih vozila, imaju veće izvozne prihode od IKT sektora, ali one značajno više troše i na uvoz, tako da, sa aspekta platnog bilansa zemlje, IT firme predstavljaju ubedljivo najzdraviji sektor srpske privrede.
Popović je ukazao na to da su u prošloj godini po prvi put prihodi od IKT usluga bili veći od prihoda turizma i transporta, pri čemu je IKT dao ključni doprinos rastu BDP-a i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita.
Prema njegovim rečima, nema dileme da će ove godine IKT sektor biti jedan od ključnih faktora rasta BDP-a, a ako se nastavi tempom iz prošle godine, izvoz ovih usluga bi već za tri godine mogao da se udvostruči i premaši dve milijarde evra.
Srbija je, kako je naveo, u prethodne tri decenije propustila dve tehnološke revolucije i mora se uključiti u četvrtu.
Popović je ukazao na to da Srbiji u ovom trenutku nedostaje približno 30.000 IT stručnjaka, i dodao da bi, uz adekvatne mere podrške, u naredne tri ili četiri godine samo u IT firmama moglo da se otvori oko 50.000 novih radnih mesta.
Prema njegovim rečima, dinamičan rast izvoza IKT usluga pozitivno utiče na imidž zemlje, jer strane kompanije počinju da prepoznaju Srbiju kao državu sa kvalitetnom, a ne jeftinom radnom snagom.
Kako bi se ohrabrila poslovna zajednica da više investira u inovacije, Vlada Srbije je uvela značajne poreske olakšice za ulaganja u ekonomiju znanja, pa je porez na dobit na prihode od intelektualne svojine kreirane u Srbiji, tri umesto 15 odsto.
On je podsetio na to da je druga olakšica poreski kredit od 30 odsto za investicije u nove inovativne kompanije, čime se motivišu postojeće kompanije da više ulažu u startap firme i nove ideje.
Ministar je najavio da će u izgradnju industrijskog parka u Borči biti uloženo gotovo 300 miliona evra i da tim projektom Srbija postaje najznačajniji partner Kine na informacionom putu svile u Evropi.
Kada ceo kompleks bude završen, u njemu će moći da posluje približno 3.000 preduzeća, za koje je procenjeno da bi mogla da povećaju BDP Srbije za više od 22 milijarde evra ili za čak sedam odsto, precizirao je Popović.
Prema njegovim rečima, u ovom industrijskom parku direktno će biti kreirano približno 10.000, a indirektno 15.000 novih radnih mesta, što će doprineti daljem smanjenju stope nezaposlenosti.