Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pilot projekat u pet opština u Srbiji

Masovna procena vrednosti nepokretnosti
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Svako bi trebalo da zna kolika je vrednost njegove nepokretnosti, a na osnovu toga koliki je iznos poreza. To je glavna svrha, ali ne i jedina korist koju daje sistem masovne procene vrednosti nepokretnosti čiji je model u izradi. U realizaciji tog značajnog projekta našem Geodetskom zavodu pomaže ugledni američki konsultant Džejms Rasel Timgan.

U Srbiji je dve nedelje boravio američki ekspert za verifikaciju podataka Džejms Rasel Timgan. Iza sebe ima trideset godina iskustva i znanja iz različitih zemalja. To, ali i dvesta godina postojanja sistema masovne procene vrednosti nepokretnosti u Americi bili su presudni kriterijumi zbog kojih je Republički goedetaki zavod izabrao baš gospodina Timgan za konsultanta u toj veoma važnoj oblasti, kako za Vladu Srbije, tako i za sve naše građane, objašnjava za „Srpsku ekonomiju“ Marija Raškovi, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti. Ona dalje naglašava da su u Srbiji popisane sve nepokretnosti uz pomoć satelitskih snimaka, unapređen je katastar, ažurira se adresni registar, a tu su i podaci sa tržišta nepokretnosti. Sve to je uradio Repubički geodetski zavod uz podržku države, Sveske banke kroz projekat „Unapređenje zemljišne administracije u Srbiji“, ali i drugih domaćih i međunarodnih institucija i organizacija.

Džejms Rasel Timgan je prvi put u Srbiji, a utisci o radu Geodetskog zavoda su pozitivni.

„Veoma sam zadovoljan onim što je do sada prikupljeno od podataka. Kada sam video šta sve imate shvatio sam da će to omogućiti da se momentalno napravi sistem. Ne želim da mislite da će ovo biti proces završen preko noći. Biće to proces koji dosta dugo traje, koji će se unapređivati vremenom kako se bude razvijao projekat. Cilj nam je da budemo što tačniji i precizniji u masovnoj proceni kako bi građani imali priliku da plaćaju jedan pravedniji porez”, rekao je američki ekspert za “Srpsku ekonomiju.”

On je naglasio da će sistemom masovne procene građani dobiti tačniju i jasniju informaciju o vrednosti nepokretnosti za koju su zainteresovani. Takođe, bolje će razumeti tržište.

„Kada se kupac i prodavac dogovore o ceni, obe strane će razumeti kakve su posledice u smislu plaćanja poreza i to pre nego što se obavi kupovina. Građani će bolje razumeti koliki će biti njihov porez koji će kasnije plaćati. Sistemi za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti vrlo su stabilni i organizovani, imaju sistematski pristup koji na jednostavan način predstavlja građanima koji kupuju nepokretnost kako se porez obračunava“, precizirao je Džejms Rasel Timgan.

Dodao je da je imao dovoljno vremena da se upozna sa dobrim i lošim stranama, na osnovu čega će napraviti model kojim će biti unapređena masovna procena vrednosti nepokretnosti. Sledi obuka mladog i stručnog tima od dvadesetak ljudi koji će biti osposobljeni za samostalni rad.

Sistem masovne procene vrednosti nepokretnosti kao pilot projekat biće sproveden u pet opština. To su Vračar, Veliko Gradište, Zrenjanin, Čačak i Pirot, rekla nam je Marija Rašković.

"Prvi razultati realizacije projekta biće poznati krajem 2020. godine, kaže naša sagovornica i dalje pojašnjava da predstoji da se izradi i uporedna studija, kako bi se videlo šta je konkretno urađeno kako bi se to uporedilo sa postojećim poreskim sistemom. To će pokazati na koji način može da se poboljša poreski sistem, ali i da se odredi vrednost nepokretnosti. Konačnu reč daje ministasrtvo finansija", zaključuje Raškovićeva.

Geodetaski zavod je američkog eksperta za verifikaciju podataka Džejmsa Rasela Timgana angažovao na šest meseci. U Srbiju ponovo dolazi u junu.

Ostali naslovi

Fond za razvoj doneo odluke o kreditima
Srpska ekonomija
Fond za razvoj Republike Srbije odobrio je ovog meseca ukupno 608,7 miliona dinara investicionih kredita preduzetnicima i pravnim licima
Venecuelanska naftna kompanija traži uplatu na Rosnjeft
Srpska ekonomija
Venecuelanska državna naftna kompanija PDVSA zatražila je od najmanje dva klijenta da uplate za venecuelasnku naftu vrše preko ruskog državnog energetskog giganta Rosnjeft, zbog američkih sankcija
Ispunjena kvota za državne turističke vaučere
Srpska ekonomija
Do četvrtka, 18. aprila podneto je 120.000 prijava građana za subvencionisano korišćenje godišnjeg odmora u Srbiji što je maksimalan broj prijava predviđen sredstvima u budžetu u ovoj godini
Evropa uložila 27 mlrd evra u vetroelektrane u 2018. godini
Srpska ekonomija
Evropa je uložila 27 milijardi evra u nove vetroelektrane u 2018. godini, čime će se finansirati rekordna količina novih kapaciteta za proizvodnju energije iz vetra, pokazao je godišnji izveštaj kompanije "WindEurope"
Skok industrijskih porudžbina u SAD
Srpska ekonomija
Porudžbine trajnih dobara u SAD porasle su u martu za 2,7 odsto, saopštilo je američko Ministarstvo trgovin
Nove tarife SAD imale bi ograničen uticaj na evrozonu
Srpska ekonomija
Nova runda tarifa između SAD-a i njenih ključnih trgovinskih partnera izazvala bi tek “delimičan pad” dinamike privrednog rasta evrozone, ocenjuje se u najnovijoj analizi Evropske centralne banke
Neto dobit NIS-a 158 mln dinara
Srpska ekonomija
Kompanija NIS je objavila da je u prvom tromesečju ostvarila neto dobit od 158 miliona dinara (1,3 miliona evra), a da je ukupan obim investicija iznosio 8,3 milijarde dinara, što je za šest posto više nego u istom kvartalu prošle godin
Prosečna februarska neto plata u Srbiji 52.426 dinara
Srpska ekonomija
Prosečna neto plata u Srbiji isplaćena za februar 2019. iznosila je 52.426 dinara, što je rast od 9,6 odsto nominalno, odnosno od 7,0 procenata realno u odnosu na isti mesec prošle godine
Tereza Mej dala zeleno svetlo za Huavei u Britaniji
Srpska ekonomija
Vlada britanske premijerke Tereze Mej odobrila je kineskoj telekomunikacionoj kompaniji "Huavei" ograničeni pristup mobilnoj mreži novije generacije 5G
Rekordna pomoć SOKOJ-a muzičkim stvaraocima
Srpska ekonomija
Sokoj, organizacija muzičkih autora Srbije koja se bavi zaštitom prava kompozitora, tekstopisaca i aranžera muzike svake godine odvoji veliki novčani iznos kao podstrek domaćim stvaraocima. Ove godine se u fondu za kulturna davanja nalazi najveći iznos do sada, preko 40 miliona dinara namenjen brojnim autorima muzike i festivalima za njihovu promociju