Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tržište zlata u 2025: Rekordi, rizici i prilike za investitore

Plemeniti metali
Srpska ekonomija

Prema najnovijim podacima Svetskog saveta za zlato, globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što predstavlja rast od 1% u odnosu na isti period prethodne godine. U tom periodu cena zlata je porasla za čak 38%, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po rastu cene zlata u 21. veku. Ovaj nagli skok cena rezultat je značajnih promena na globalnom planu, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Kada govorimo o pojedinačnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove zasnovane na zlatu – vidimo da je tražnja za investicionim zlatom porasla za čak 170% u poslednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su tokom prethodne godine Evropljani bili više fokusirani na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvesnosti, posebno u vezi sa trgovinskim ratom SAD-a, sada smo svedoci promene u investicionom ponašanju.

Konstantan rast tražnje je zabeležen i u Srbiji, a najveći skok desio se u prethodnih godinu dana. Trgovci zlatom potvrđuju da se tražnja za ovim plemenitim metalom udvostručila u ovom periodu. Po podacima Republičkog zavoda za statistiku uvoz se povećao, a njegova vrednnost iznosi preko 110 miliona eura, što je 13 puta više nego pre pet godina.

Istovremeno, globalni investitori ponovo se okreću ulaganjima u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posedovanja – takozvano „papirno zlato“, gde investitor ima dokument koji potvrđuje da poseduje određenu količinu zlata. Aktiva ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnije investicije došle su iz Severne Amerike (pre svega SAD) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište ETF-ova na zlato, pri čemu kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Ipak, čak i sa ovim rastom, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za poređenje, tokom 2010–2011. godine, kada je cena zlata dostigla rekordnih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne ETF imovine na globalnom nivou.

Podaci kažu da je tažnja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže kod većih proizvoda – zbog fiksnih troškova proizvodnje, oni zauzimaju manji procenat u ukupnoj ceni većih zlatnih jedinica (npr. preko 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.

Sve u svemu, globalni trend je jasno usmeren ka proizvodima sa većim stepenom čistoće i nižim maržama. Prednost takvih proizvoda je brža i veća isplativost pri preprodaji, jer je njihova otkupna cena znatno bliža tržišnoj, upravo zbog nižih dodatnih troškova.

Kada su u pitanju centralne banke, one nastavljaju sa kupovinom zlata širom sveta. U prva tri meseca 2025. godine, centralne banke su neto kupile 243,7 tona zlata. Iako je to smanjenje od 21% u odnosu na prvi kvartal 2024, ako se ovaj nivo kupovine zadrži, 2025. bi takođe mogla postati rekordna godina po akumulaciji zlata od strane centralnih banaka.

Među ostalim značajnijim kupcima nalaze se Kina (12,8 tona), Kazahstan (6,5 tona), Češka (5 tona), Turska (4,1 tona) i Indija (3,4 tone).

Što se tiče Srbije, zlatne rezerve trenutno iznose 48.8 tona, što je više od rezervi ostalih zemalja na Balkanu.

Kako vidi razvoj tržišta zlata u Srbiji, pitali smo Georgija Hristova, direktora kompanije „Tavex zlato&srebro“: „Verujem da tržište zlata u Srbiji još nije dostiglo svoj maksimum. Trgovina investicionim zlatom u Srbiji započela je 2018. godine, kada je ukinut PDV, tako da je tržište još uvek mlado. Prema našim procenama, ono će nastaviti da raste, kao što raste svuda u svetu, posebno zbog trenutne političke i geopolitičke situacije. Cena zlata od 3.900–4.000 evra po unci je realna za period pred nama, a prema dosadašnjem iskustvu, videli smo da čim berza krene da raste, građani krenu da kupuju više“, navodi Hristov.

Cena investicionog zlata na svetskim berzama je u maju 2025. godine dostigla rekordnih 2.430 dolara po unci, što predstavlja rast od gotovo 20% u odnosu na početak godine i čak 38% u odnosu na isti period 2024. Ključni pokretači ovog rasta su intenzivna kupovina od strane centralnih banaka (posebno Kine i Indije), eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad poverenja u američki dolar usled prolongirane politike niskih realnih kamatnih stopa. Takođe, rast ulaganja u ETF-ove dodatno je pritisnuo tražnju, pri čemu je fizičko isporučivo zlato na COMEX-u palo na višegodišnji minimum. Tehnička analiza ukazuje na formiranje snažnog uzlaznog kanala, sa potencijalnim otporom na 2.500 dolara, dok su investitori sve oprezniji zbog prenapregnutih RSI pokazatelja (iznad 70), što signalizira moguću kratkoročnu korekciju. Ipak, investitori u Srbiji, koji su do sada mahom reagovali sa zadrškom, ulaze u zlatnu zonu rasta — gde se cena više ne posmatra kao visoka, već kao referentna.

Ostali naslovi

Beč – klimatski apel budućoj gradskoj vladi
Srpska ekonomija
Naučnici u Beču uputili su apel budućoj gradskoj vladi koje bi mere zaštite klime trebalo da preduzme kako bi se grad prilagodio klimatskim promenama i predložili manje parking mesta, zamenu pola miliona gasnih kotlova, maksimalnu brzinu od 30 km/h, više biciklističkih staza, trotoara i favorizovanje javnog prevoza
Uspešno učešće pripadnika Vojske Srbije na helikopterskoj vežbi u Mađarskoj
Srpska ekonomija
Pripadnici Vojske Srbije, koji su na vežbi učestvovali sa po jednim helikopterom H-145M i Mi-17, su tokom dvonedeljnih aktivnosti sa kolegama iz Austrije, Belgije, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Švajcarske uvežbavali taktike i procedure u planiranju i izvršavanju združenih multinacionalnih helikopterskih operacija
Reforma RGZ-a postala svetski model uspeha
Srpska ekonomija
Povodom 60 godina Ujedinjenih nacija Investicionog centra, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN FAO i Svetska banka predstavile su dokumentarni film u kome se Srbija i Republički geodetski zavod  ističu kao jedan od najboljih primera digitalne transformacije zemljišne administracije u svetu
NALED nominovao deset reformskih prioriteta za novu Vladu Srbije 
Srpska ekonomija
Elektronsko plaćanje neporeskih nameta, uspostavljanje e-kartona, e-bolovanja i eNovčanika, uređenje fleksibilnih oblika rada, digitalizacija ozakonjenja i brži upis u katastar, uvođenje depozitnog sistema i CBAM mehanizma po ugledu na EU, kao i liberalizacija deviznog poslovanja – deset su ključnih prioriteta nove Sive knjige koju je NALED predstavio na 19. godišnjoj Skupštini
Besplatna aplikacija pomaže najugroženijima da steknu znanje i pronađu posao
Srpska ekonomija
U partnerstvu sa Republičkim zavodom za socijalnu zaštitu, HELP NET je razvio mobilnu aplikaciju „Obuka na klik“ – jednostavan, besplatan i intuitivan alat koji povezuje ljude sa edukacijama u oblasti socijalne zaštite i otvara vrata zapošljavanju u ovom važnom sektoru. Razvoj aplikacije podržan je kroz saradnju Nemačke i Srbije, koju sprovodi GIZ
Živojin Rakočević ponovo predsednik UNS-a
Srpska ekonomija
Na Izbornoj skupštini Udruženja novinara Srbije (UNS) novinar i književnik Živojin Rakočević dobio je poverenje članova UNS-a da još jedan mandat vodi najveću i najstariju novinarsku organizaciju u Srbiji
Oksigenoterapija od fizioloških osnova do primera u praksi
Srpska ekonomija
rhunski stručnjaci sa područja hiperbarične medicine, medju kojima su primarijus dr med. Miodrag Živković, prim. dr sc Milorad Rabrenović, prof. dr Petar Ristić, prof. dr Momir Šarac, doc. prim. dr Nikola Mirjković i prof dr Vladimir Jakovljević učestvovali su u seminaru održanom u Domu zdravlja Voždovac
Zajednički koncert Umetničkog ansambla Stanislav Binički i Orkestra Garde Oružanih snaga Austrije
Srpska ekonomija
Nakon prvog zajedničkog koncerta, krajem prošle godine, koji je održan u Koncertnoj dvorani „Sofien sale“ u Beču, nastup u Beogradu predstavlja nastavak i jačanje saradnje dve zemlje u oblasti vojne muzike i promociju međunarodne vojne saradnje u oblasti kulture
Inžinjerijska obuka vojnika i kandidata za podoficire na Savi
Srpska ekonomija
Na privremenom poligonu Vojske Srbije uređenom na Savi kod Šapca u toku je realizacija stacionarnog logorovanja vojnika na služenju vojnog roka generacije „mart 2025“ i polaznika kursa za podoficire za lica iz građanstva
Beograd i Novi Sad domaćini AI Week festivala
Srpska ekonomija
Beograd i Novi Sad ovog juna postaju centri svetske pažnje u oblasti veštačke inteligencije zahvaljujući održavanju AI Week-a, međunarodnog festivala koji okuplja lidere iz industrije i startap zajednice od 2. do 10. juna na čak 10 lokacija