Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Neophodna nezavisna kontrola državne pomoći

Beograd
Srpska ekonomija

Komisiju za kontrolu državne pomoći trebalo bi transformisati u samostalni i nezavisni organ tako što bi se njeni članovi birali u Narodnoj skupštini, iz redova stručnjaka za pravo i ekonomiju, sa nezavisnom stručnom službom i transparentnijim finansiranjem - preporuke su analize koju su pripremili Centar za evropske politike (CEP), NALED i portal European Western Balkans u okviru projekta „Pripremi se za učešće“.

Iako postoji od 2010. Komisija nije donela nijednu odluku o nedozvoljenosti državne pomoći niti nalog za povraćaj sredstava. Analiza ukazuje da postojeće ustrojstvo ovog tela otvara prostor za različite zloupotrebe i politički uticaj na (ne)postupanje Komisije, a zabrinutost trenutnim načinom rada istakla je i Evropska komisija u najnovijem Godišnjem izveštaju o napretku Srbije.

„Naša zemlja se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će formirati nezavisno telo za kontrolu državne pomoći te se neispunjavanje preuzetih zadataka negativno odražava na proces pristupanja EU jer je nezavisnost Komisije jedan od preduslova za otvaranje Poglavlja 8 o politici konkurencije. Neefikasan sistem kontrole državne pomoći direktno narušava fer uslove poslovanja na tržištu što ima štetne posledice za građane i privredu“, kaže Slobodan Krstović, projektni koordinator u NALED-u i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlje 8 – Politika konkurencije, povodom pripreme novog Zakona o kontroli državne pomoći.

Iako postojeći zakon iz 2009. definiše da je Komisija nezavisno telo, finansiranje njenog rada se vrši sa razdela Ministarstva finansija. Članove Komisije bira Vlada Srbije na predlog ministarstava koja su najčešće davaoci državne pomoći i koje bi Komisija trebalo da kontroliše. Komisija nema svoju stručnu službu već sve poslove oko pripreme predloga odluka i održavanja sednica obavlja posebno odeljenje unutar ministarstva koje ima samo četiri stalno zaposlene osobe.

Analiza ukazuje da bi u procesu reorganizacije trebalo koristiti primer Komisije za zaštitu konkurencije čije članove bira parlament iz redova eksperata, poseduje stručnu službu sa više od 50 zaposlenih koji nemaju status državnih službenika, a 98% sredstava za rad obezbeđuje iz sopstvenih prihoda. Model KZK istakla je i Evropska komisija kao dobar primer i najfunkcionalniji u našem pravnom sistemu.

Preporuke analize sugerišu da bi trebalo izbeći mogućnost da za članove Komisije za kontrolu državne pomoći budu birani predstavnici ministarstava. Kako ovo telo nema sopstvene prihode, finansiranje bi trebalo obezbediti iz budžeta, ali sa posebne linije kao kod Državne revizorske institucije ili Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Godišnji finansijski plan Komisije odobravao bi parlament.

Uz jačanje kadrovskih i materijalnih resursa kroz obezbeđivanje prostora za rad i stručne službe, trebalo bi intenzivirati saradnju Komisije sa drugim nezavisnim institucijama kao što su DRI i KZK i propisati da svi nacrti propisa koji imaju veze sa državnom pomoći moraju da dobiju mišljenje Komisije.

„Na ovaj način, Komisija bi mogla da vrši svoje nadležnosti efikasno, samostalno i nepristrasno. Promena organizacionog modela imala bi niz pozitivnih efekata, kako na ispunjavanje kriterijuma u procesu pristupanja EU, tako i na privredu kroz veću zaštitu konkurencije na tržištu i podsticanje privrednog razvoja, i najvažnije, na same građane kroz smanjenje prostora za korupciju i jačanje transparentnosti i odgovornosti u trošenju budžetskih sredstava“, ističe Dušan Protić, programski menadžer CEP za unutrašnje tržište i konkurentnost i koordinator radnih grupa Nacionalnog konventa o EU za poglavlja 1, 3 i 28.

Projekat „Pripremi se za učešće“ sprovode CEP, NALED i portal European Western Balkans, uz podršku Evropske komisije, sa fokusom na proučavanje ekonomskih pitanja u procesu pristupanja Srbije EU i aktivno uključivanje organizacija civilnog društva u pregovore o pristupanju u odabranim ekonomskim poglavljima.

Ostali naslovi

Cene proizvoda i usluga u junu niže za 0,3 odsto
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je danas da su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu 2019. godine u proseku niže za 0,3 odsto nego u prethodnom mesecu
Članice Erste Grupe u Austriji, Rumuniji i Slovačkoj proglašene za Najbolje banke
Srpska ekonomija
Andreas Trajhl, predsednik Izvršnog odbora Erste Group Bank AG (Erste Grupa), proglašen je za „Bankara godine” za 2019. godinu u okviru dodele godišnjih „Nagrada za izuzetnost“ magazina Euromoney, jedne od vodećih svetskih finansijskih publikacija
Podrška EU u rešavanju problema u vodosnabdevanju
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas potpisivanju Sporazuma za finansiranje realizacije projekata obnove i unapređenja sistema za vodosnabdevanje Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije i Evropske investicione banke (EIB)
Deflacija u junu 0,3 odsto
Srpska ekonomija
U Srbiji je u junu zabeležen pad potrošačkih cena od 0,3 odsto u odnsou na maj, dok je međugodišnja inflacija iznosila 1,5 procenata, objavio je danas Republički zavod za statistiku
IEA: Preti poplava nafte na tržištu zbog proizvodnje u SAD
Srpska ekonomija
Povećana proizvodnja nafte u SAD nadmašiće tromu globalnu tražnju i prouzrokovati gomilanje ogromnih zaliha širom sveta u narednih devet meseci, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju (IEA)
Krivične prijave RGZ-a protiv članova sindikata JOS i Nezavisnost RGZ
Srpska ekonomija
Republički geodetski zavod podneo je krivičnu prijavu protiv predsednika i članova JOS-a, Dijane Konstatinović, Nade Venčanski i Predraga Miljkovića i sindikata „Nezavisnost RGZ“ Zorana Blagojevića, Mirjane Radmilović, Nebojše Pejčinovića i Slađane Kiković zbog sumnje da su izvršili krivično delo FALSIFIKOVANJE SLUŽBENE ISPRAVE iz člana 357. stav 1. i 2. Kaznenog zakona Republike Srbije
Beč investira u digitalnu infrastrukturu - Digitalna škola
Srpska ekonomija
Do kraja 2022. godine sve bečke srednje škole biće opremljene bežičnim internetom. Proširenje wifi-mreže počinje tokom leta 2019. godine. Nedavno su za ovu godinu odobrena sredstva u tu svrhu u visini od 3 miliona evra. Ukupna investicija u čitav projekat iznosiće 40 miliona evra. „Digitalna škola“ je deo obimne strategije digitalizacije Grada Beča koju je inicirao gradonačelnik Mihael Ludvig
BMV počinje proizvodnju električnog Minija krajem 2019.
Srpska ekonomija
BMV će početi proizvodnju novog električnog Minija u svojoj britanskoj fabrici krajem 2019. godine, a prva vozila će doći do kupaca od proleća sledeće godine, saopštio je danas nemački proizvođač automobila
Javni dug Srbije 51,8 odsto BDP-a
Srpska ekonomija
Javni dug Srbije iznosio je na kraju maja 2019. godine 23,74 milijarde evra, što čini 51,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija
Značajna uloga razvojih agencija u procesu oživljavanja sela Srbije
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić izjavio je danas da je Srbiji potrebna strategija za oživljavanje sela, koja će se sprovoditi na lokalnom nivou, a da razvojne agencije mogu da daju veliki doprinos na tom polju