Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vrste zaduživanja - kada dozvoliti sebi kredit, a kada minus

Beograd
Srpska ekonomija

Jednostavan odgovor na pitanje koji vid zaduživanja je najpovoljniji – ne postoji. Zavisi od pojedinačnog slučaja, vaših konkretnih potreba i sklonosti.

Kada govorimo o zaduživanju, saglasićete se kako bi bilo sjajno da vam neko jednostavno da novac koji nedostaje, i kaže „ma ne moraš ni da mi vraćaš“. Međutim, kako ovo nije najrealnija situacija, sigurno ste već - ukoliko vam je bio potreban novac koji nemate - razmatrali različite opcije pozajmica, kao i to koja od njih je najpovoljnija.

Zaduživanje nije savremena tvorevina – iako neki kreditni proizvodi deluju komplikovano i možda vam nije najjasnije šta je to anuitet ili koja je razlika između nominalne i efektivne kamatne stope, sa pravilima zaduživanja i kamata bili su upoznati još i stanovnici drevne Mesopotamije, pre skoro četiri milenijuma, pošto su bila isklesana u Hamurabijevom zakoniku.

Prvo što vam može pasti na pamet ako se odlučite za pozajmicu je – koji vid zaduživanja je najpovoljniji? Međutim, jednostavan odgovor ne postoji – uvek će zavisiti od individualnog slučaja. Nijedna varijanta nije savršena za svaki trenutak, i sa finansijskim opcijama morate biti pažljivi. Za svaku konkretnu situaciju potrebno je da odaberete ono što na najbolji način ispunjava vašu potrebu.

Savet je, svakako, da uz stručnu pomoć sagledate prednosti i mane raznih mogućnosti zaduživanja, kao i rizike koje one nose, i odlučite u skladu sa sopstvenim sklonostima.

Na kraju krajeva, isplativost pozajmice zavisiće i od toga kako ste iskoristili novac koji ste pozajmili. Ako ste to učinili na neproduktivan način, i najpovoljnije zaduživanje biće skupo. Osim kredita, koji je najpoznatiji, drugi oblici zaduživanja kod banaka su i korišćenje kreditne kartice i dozvoljenog minusa, kao i lizing.

Četiri načina da (pametno) pozajmite novac

Podizanjem kredita, od banke pozajmljujete dogovoreni iznos novca na duže ili kraće vreme, koji vraćate pod uslovima pod kojim ste i pozajmili, što uključuje kamatu i troškove ili naknade. Krediti mogu biti dinarski ili oni sa valutnom klauzulom, koji se izražavaju i plaćaju u dinarima, ali obračunavaju u odnosu na neku stranu valutu - u Srbiji sada isključivo u odnosu na evro.

Neke od ključnih stvari na koje treba da obratite pažnju prilikom uzimanja kredita su: iznos rate, dužina roka otplate, kao i to koliko vam novca od zarade u toku meseca preostaje za svakodnevni život kada platite ratu.

Uvek je dobro posebno obratiti pažnju na iznos efektivne kamatne stope, koja predstavlja stvarnu cenu kredita i u obračunu, pored nominalne kamatne stope, sadrži i sve prateće troškove koji nastaju prilikom apliciranja za kredit, obrade vašeg kreditnog zahteva i otplate kredita.

Karakteristično za kredite jeste da su oni opcija koja se najčešće koristi ukoliko imamo neki veći trošak – na primer, stambeni krediti u potrazi za krovom nad glavom, ili gotovinski krediti za druge veće izdatke. Međutim, ako vam je potreban nešto manji iznos, možete iskoristiti i kreditnu karticu.

Sa kreditnom karticom takođe možete da se zadužite, ali bez podnošenja zahteva za kredit i čekanja na odobrenje za svaku kupovinu. Sve što je potrebno jeste da imate kreditnu karticu i ugovorite limit sa bankom.

Nakon toga možete da koristite sredstva u iznosu do tog limita, a otplaćujete ih u ratama uvećanim za kamatu, a ponekad i beskamatno do određenog roka. Kartica je laka za upotrebu – ne morate da prolazite kroz razne procedure svaki put kada želite da „zagrebete“ u limit, i možete sami da određujete koliko ćete novca vraćati. Važno je samo da pređete minimalni dogovoreni iznos.

Ipak, tu ponekad i leži problem – zbog jednostavnosti korišćenja, ako nemate veliku snagu volje, može vam se desiti da se nađete u začaranom krugu kupovine i otplaćivanja duga. Zato je važno da kreditnu karticu koristite na odgovoran način. Korišćenje je lako, ali ga ne treba shvatiti olako. To je slučaj i sa dozvoljenim prekoračenjem računa, ili kraće – dozvoljenim minusom.

Dozvoljeno prekoračenje računa je najjednostavnija vrsta pozajmice. Kod ovog oblika zaduživanja, kada dođete do trenutka u kojem više nemate ni dinara na računu, to nije kraj - tada možete da „odete u minus“. Ovaj vid zaduživanja podrazumeva postojanje maksimalnog iznosa do kog možete da se zadužite, koji se obično određuje u odnosu na mesečnu zaradu.

Kod dozvoljenog minusa, vi birate svoje ograničenje – da li će minus biti maksimalni koji banka odobri ili manji - ali je važno da zapamtite da svakako plaćate kamatu na potrošen novac. Takođe, savet je da dobro razmislite koliko ograničenje vam je zaista potrebno, kako ne biste padali u iskušenje da bez velike potrebe potrošite novac koji nemate, i da promislite da li možete vratiti sav novac ukoliko previše „uđete u minus“.

Poslednja vrsta zaduživanja je lizing, koji ima mnogo zajedničkih karakteristika sa kreditom, ali se od njega razlikuje u jednom – kod kredita odmah postajete vlasnik onoga zbog čega vam je odobren, a lizing vam omogućuje da nešto koristite dok za to plaćate (na primer, da koristite i vozite automobil), ali da, sve dok traje otplata, ne postajete i vlasnici tog predmeta.

Ako kupujete automobil, uslovi lizinga mogu da budu bolji nego kod kredita, te je zbog toga kupovina kola na lizing popularna. Zato je preporuka da, ako vam je potreban četvorotočkaš, razmotrite i različite lizing opcije.

Ukoliko su vam potrebna dodatna znanja o zaduživanju, ali i drugim važnim finansijskim temama, možete ih potražiti na www.ErsteZnali.rs, besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju koju je pokrenula Erste Banka.

Ostali naslovi

Brnabić i Dodik na radnom doručku na Jahorini
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa predsedavajućim Predsedništvu BiH Miloradom Dodikom o aktuelnoj situaciji u BiH, Srbiji i regionu, kao i o izgradnji auto-puta Beograd–Sarajevo, koji prolazi kroz Bijeljinu
Saradnja u digitalnoj ekonomiji budućnost odnosa Srbije i Rusije
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović ocenio je danas da je saradnja u oblasti digitalne ekonomije budućnost bilateralnih odnosa Srbije i Rusije
Rastu cene nafte zajedno s tenzijama oko Irana
Srpska ekonomija
Cene nafte su juče porasle usled eskalacije napetosti oko iranskog nuklearnog programa, ali i zbog boljih podataka o zaposlenosti u SAD nego što se očekivalo
Dinar miruje
Srpska ekonomija
Dinar  vredi prema evru približno isto kao prethodnog dana i zvanični srednji kurs iznosi 117,7746 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Tonu berze u SAD i Evropi
Srpska ekonomija
Akcije na Volstritu i na evropskim berzama su juče bile u padu usled spekulacija investitora da bi američka Uprava federalnih rezervi (Fed) mogla da se uzdrži od agresivnog smanjenja kamatnih stopa zbog neočekivano snažnog izveštaja o otvaranju novih radnih mesta u SAD-u
Ukupna vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika 1,7 milijardi evra
Srpska ekonomija
Najveći srpski izvoznik u prvih pet meseci ove godine je smederevska železara HBIS, a zatim slede Fijat (FCA) Srbija i Tigar, objavilo je Ministarstvo finansija
Radojičić obišao moskovski metro
Srpska ekonomija
Moskovski metro konstantno ulaže u unapređenje linija i opremljenost vagona i zbog toga je njihov sistem jedan od najboljih u svetu, te iz njihovog iskustva i duge tradicije gradnje možemo mnogo da naučimo, istakao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić nakon obilaska Paviljona moskovskog metroa u kome su izloženi planovi budućih investicija
Srpska ekonomija večeras u 18:35 na RTS 2
Srpska ekonomija
Centrealna tema večerašnje emisije Srpska ekonomija, koja se emituje u 18:25 na RTZS 2 su srpska vojna industrija i proizvodi te veoma važne privredne grane
Beograd od 2020. do 2022. godine samostalno investira 1,3 milijarde evra
Srpska ekonomija
Grad Beograd je prvi put usvojio Plan javnih investicija za period od 2020. do 2022. godine, u skladu sa Uredbom Vlade Republike Srbije, izjavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić
Potpisani amandmani na sporazume o pomoći SAD našoj zemlji
Srpska ekonomija
Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović i direktor Američke agencije za međunarodni razvoj u Srbiji (USAID) Majk de la Rosa potpisali su danas dva amandmana na sporazume o pomoći između SAD i Srbije