Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da se intenzivno radi na pronalaženju lokacije za izgradnju postrojenja za preradu opasnog otpada u Srbiji, najavivši da bi mesto izgradnje moglo da bude određeno naredne godine.
Trivan je, na jučerašnjoj konferenciji „Zelena ekonomija i ekonomski održivi sistemi upravljanja otpadom u Srbiji“, objasnio da postoje zainteresovani za ovaj projekat, jer Srbija godišnje potroši najmanje 20 miliona evra za zbrinjavanje opasnog otpada u inostranstvu.
On je naglasio da nijedna lokalna samouprava ne može da odluči da se na njenoj teritoriji gradi postrojenje za tretman opasnog otpada bez saglasnosti njenih stanovnika, uz ocenu da Srbija ima dovoljno lokacija koje ne bi smetale građanima, navodi se u saopštenju.
Prema njegovim rečima, tehnologije su danas potpuno bezbedne tako da gradnja neće dodatno zagađivati životnu sredinu.
Ministar je rekao i da ne očekuje da naredne godine počne rigidna primena Bazelske konvencije UN o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom odlaganju, koja preporučuje da od 2020. godine svaka zemlja preuzima odgovornost za svoj opasan otpad.
Istovremeno, Trivan je pozdravio najavu predsednika Republike da će pokrenuti novi investicioni ciklus, objasnivši da su ulaganja u oblasti prerade otpadnih voda i čvrstog komunalnog otpada, infrastrukturna.
On je naveo da bi za izgradnju 359 sistema za preradu otpadnih voda trebalo izdvojiti približno pet milijardi evra, dok je još između 1,5 i dve milijarde evra ulaganja potrebno za infrastrukturu za preradu čvrstog komunalnog otpada.
Nema sumnje da to podiže zapošaljavanje i BDP, ukazao je ministar
i dodao da je najvažniji deo posla resornog ministarstva u poslednje dve godine bio izrada projektno-tehničke dokumentacije kako bi se stvorili uslovi za investiranje.
Srbija nema svojih pet ili sedam milijardi evra za ovu vrstu ulaganja, ali u svetu postoje veoma zainteresovani investitori, zahvaljujući kojima bi Srbija dobila postrojenja kojima će otpadne vode gotovo potpuno prečistiti i dovesti u red svoju životnu sredinu.
On je izneo procenu da Srbiju u nerednih 20 do 30 godina, u zavisnosti od tempa kojim se bude išlo, očekuju ulaganja u životnu sredinu od približno 15 milijardi evra.
Srbija krupnim koracima ide u pravcu zelene, ili cirkularne ekonomije, što potvrđuju brojni primeri, od većih infrastrukturnih projekata, do aktivnosti kao što su pošumljavanje, uspostavljanje sistema za smanjenje i izbacivanje kesa iz upotrebe i drugih rezultata koji su u skladu sa njenim principima.
Zelena ekonomija, kako je objasnio, podrazumeva da bi sve što radimo, od toga koje tehnologije koristimo, do načina na koji ih koristimo, trebalo zapravo da bude u funkciji boljeg i zdravijeg života građana.
Prema njegovim rečima, ovakva ekonomija podrazumeva drugi vrednosni sistem sa visokom svešću građana, rešavanje pitanja finansiranja, kao i aktivnu ulogu lokalnih samouprava.
Za istinske pomake i razvoj u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji potrebno je i dalje razvijati otvoren dijalog, uz punopravno učešće svih zainteresovanih strana, zaključio je ministar.
Pored Trivana, u debati su učestvovali i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović, predstavnik Udruženja operatera ambalaže i ambalažnog otpada Kristina Cvejanov i predstavnik Privredne komore Srbije Siniša Mitrović.