Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

VB: Većina digitalnih banaka nisu profitabilne

LONDON
Srpska ekonomija

Većina britanskih novih digitalnih banaka nije još uvek profitabilna, a prosečna digitalna banka beleži devet funti gubitka po korisniku.

Promena računa i dalje je niska u industriji i dok digitalne banke sada pridobijaju primarne kupce na računima i veće bilanse, tempo je spor, prenosi Bankar.me.

Prema istraživanju kompanije Aksenčer (Accenture), digitalne banke koje posluju u Velikoj Britaniji trebalo bi da dožive ogroman rast tokom iduće godine, okupljajući 35 miliona klijenata širom sveta.

Ipak, Aksenčer, ističe i prepreke za profitabilnost.

Digitalne banke koje posluju u Velikoj Britaniji sada opslužuju 13 miliona klijenata u Evropi, a pet miliona novih računa otvoreno je u prvih šest meseci 2019.

Korisnička baza se, takođe, širi više od milenijalaca, a nekoliko kompanija koje sada prosečnog kupca navode kao centar svog poslovanja su u 40-tim i sve više izvan Londona.

I taj porast kupaca povećaće se tokom iduće godine, predviđa Aksenčer, s obzirom da digitalni outfit osvaja kupce i u Velikoj Britaniji i na novim tržištima, kao što su SAD.

Kako sazrevaju, digitalni startapi sada skreću pažnju sa osvajanja kupaca na profitabilnost.

Bez podružničkih mreža i nasleđenih IT sistema, digitalni izazivači imaju znatno nižu cenu troškova od tradicionalih banaka od 20 do 50 funti po računu u odnosu na 170 funti.

U međuvremenu, bilans depozita za izazivače porastao je sa 70 na 350 funti po kupcu.

Međutim, to je još uvek daleko od proseka od 9000 funti za standardne banke.

 

Ostali naslovi

Stevanović: Analiza britanskog časopisa podsticaj Vladi da ostane na reformskom kursu
Srpska ekonomija
Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović ističe da je britanski list „Fajnenšel tajms“ u najnovijem broju potvrdio da je Srbija lider kada je reč o privlačenju direktnih stranih investicija i da analiza tog finansijskog lista daje novi podsticaj Vladi Srbije da ostane na reformskom kursu
Mali: Veće plate do kraja godine, povećanje penzija od 1. januara
Srpska ekonomija
Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će penzioneri do kraja godine dobiti jednokratnu pomoć od 5.000 dinara, a da se povećanje penzija očekuje od prvog januara 2020. godine dok zaposleni u javnom sektoru mogu očekivati povećanje plata do kraja godine
Elektronska prijava i plaćanje firmarine putem Portala lokalnih poreskih administracija
Srpska ekonomija
Od 2. septembra je putem Portala lokalnih poreskih administracija lpa.gov.rs omogućena dodatna usluga - elektronska prijava za utvrđivanje komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru (firmarine) što predstavlja još jednu elektronsku uslugu od značaja za pravna lica i još jedan korak u transformaciji javne uprave u efikasniji servis građana
Pet novih fontana u Beogradu
Srpska ekonomija
JKP Beogradski vodovod i kanalizacijа raspisao је tender za izradu projektne dokumentacije za izgradnju pet novih fontana na teritoriji grada, navedeno je na sajtu JKP Beogradski vodovod i kanalizacija
Za evro 117,5882 dinara
Srpska ekonomija
Dinar je zadržao približno istu vrednost prema evru i zvanični srednji kurs iznosi 117,5882 dinara za evro
Rad IPS NBS sistema u avgustu
Srpska ekonomija
U IPS NBS sistemu, koji radi u režimu 24/7/365, za 31 dan u avgustu realizovano je 498.995 plaćanja
APR: Sto najvećih privrednih društava u 2018.
Srpska ekonomija
Agencija za privredne registre (APR) objavila je publikaciju "Sto naj...privrednih društava u 2018. godini", prema kojoj je JP EPS Beograd privredno društvo sa najvećim poslovnim prihodima
Nacrt Strategije upravljanja plastikom do 2030.
Srpska ekonomija
U PKS je predstavljen nacrt Strategije upravljanja plastikom u Srbiji do 2030. godine u paketu cirkularne ekonomije 
Suficit u republičkom budžetu na kraju jula
Srpska ekonomija
Ministarstvo finansija Srbije saopštilo je da je na kraju jula ostvaren suficit republičkog budžeta u iznosu od 48,5 milijardi dinara
Radnici Aluminija počeli da raskidaju ugovore o radu
Srpska ekonomija
Prvi od oko 500 radnika ugašenog bosanskohercegovačkog giganta Aluminija d.d. Mostar, a koji su proglašeni tehnološkim viškom, došli su po svoje raskide ugovora