Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zaustavljanje femicida zahteva zajednički napor svih sektora društva

Kragujevac
Foto: Za GIZ Velibor Ćirić
Srpska ekonomija

Podaci Ujedinjenih nacija govore da je svaka treća žena u svetu , tokom života, doživela fizičko ili seksualno nasilje, a u periodu od januara do jula 2023. u Srbiji su registrovana 27 slučaja femicida, saopšteno je na panel diskusiji koja je povodom kampanje ,,Stop femicidu'' Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog realizovalo u okviru projekta Nemačke razvojne saradnje ,,Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji'', a koji realizuje Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Kampanja ,,Stop femicidu'' ima za cilj podizanje svesti o štetnosti pojave femicida u društvu, i mobiliše sve organe javne vlasti, organizacije civilnog društva i druge aktere u primeni politike Vlade Republike Srbije ka nultoj toleranciji prema nasilju.

- Republika Srbija je uradila toliko toga poput izmena i dopuna Krivičnog zakonika, zatim Zakon sprečavanja nasilja u porodici, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije i Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Međutim, nasilje se i dalje dešava. Dešava se oko nas i može svima da se desi. Svako od nas poznaje osobu koja je doživela određeni vid nasilja.  Zato je zadatak svih nas da ne okrećemo glavu i da kažemo: ,,To se ne dešava'' – istakla je Nina Mitić, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Femicid je složen fenomen koji je raširen širom sveta i ne poznaje granice, rasu, klase, kulturu, tradiciju, religiju i upravo zbog toga zahteva zajednički napor svih sektora društva, Vlade, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i pojedinaca. Za prevenciju i suzbijanje femicida važni su kontinuirani zajednički programi i napori koji se ulažu kako bi se slučajevi nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja prema ženama sprečili i rešavali.

- Kampanja ,,Stop femicidu'' treba da probudi i podstakne građane da prepoznaju i prijave nasilje nad ženama kako bi se sprečili potencijalno tragični ishodi. Za poslednjih deset godina, u Srbiji je ubijeno 300 žena. Nasilje nad ženama može biti verbalno, psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko i može se desiti svakoj ženi i ne predstavlja posledicu njenog ponašanja. Femicid je mimo tradicionalnih vrednosti našeg naroda i zato mora biti zakonski sankcionisan i osuđen od strane svih građana. Zbog svega navedenog smatramo da je neophodno raditi na promeni klime, jačanju institucija i multi-sektorkoj saradnji – izjavio je Miroslav Petrašinović, član  Privremenog organa Grada Kragujevca.

Kada je reč o mehanizmima za prevenciju nasilja i njihovo procesuiranje, prisutni su se složili da je Srbija napredovala. Takođe, istaknuta je važnost postojanja i učestvovanja organizacija civilnog društva koje intenzivno rade na ovoj temi. 

- Grad Kragujevac je uradio mnogo toga u segmentu usvajanja strateških dokumenata koji služe kao temelj za dalje akcije i promene. Važno je napomenuti da smo usvojili Evropsku povelju o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou. Grad se na taj način obavezao da će slediti principe rodne ravnopravnosti i sprovoditi odredbe propisane poveljom. Usvojeni Akcioni plan za period 2022 – 2024. godine predvideo je i konkretne korake poput unapređenja rodne ravnopravnosti u segmentu zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i političkog učešća. Doprinos žena i muškaraca su jednako važni i vredni bez obzira na tradicionalne rodne uloge, a eliminacija stereotipa i suočavanje sa predrasudama stvara otvoreniju i inkluzivniju sredinu – dodala je Ivana Obradović Stanić, načelnica Odeljenje za ljudska i manjinska prava, rodnu ravnoprvnost i prevenciju trgovine ljudima.

Nemačka razvojna saradnja, koja je u okviru Projekta poseban fokus stavila na žene, posvećena je promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena jer su oni ključni pokretači razvoja Srbije u celini. 

- Kroz naš projekat „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji” posvećeni smo radu sa našim partnerima u Srbiji na sprečavanju rodno zasnovanog nasilja i femicida i podršci preživelima i njihovim porodicama. Prateći koncept prava, resursa i zastupanja, program Nemačke razvojne saradnje će biti fokusiran na podizanje svesti, jačanju kapaciteta opština za pružanje usluga preživelima, uključujući pravnu pomoć, savetovanje, mogućnosti zapošljavanja i zbrinjavanja. Takođe, kroz rad sa Vladom Republike Srbije nastojimo da doprinesemo poboljšanju pravnog i političkog okvira kroz podršku razvoju političkih strategija, akcionih planova i zakona koji su u skladu sa evropskim standardima – izjavio je Mihael Engel, vođa projekta Nemačke razvojne saradnje „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“.

Ostali naslovi

Novogodišnji praznici na Zlatiboru uz mnoštvo popularnih izvođača
Srpska ekonomija
Opština Čajetina i Turistička organizacija Zlatibor pripremaju obeležavanje novogodišnjih praznika na najposećenijoj planini Srbije. Zlatiborski doček Nove godine uz atraktivne zabavno-muzičke sadržaje s poznatim izvođačima na Kraljevom trgu okuplja hiljade posetilaca
Više od 13.000 prijava mladih za program Moja prva plata
Srpska ekonomija
U četvrtom ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 13.000 mladih, za oko 10.600 radnih pozicija, koje je ponudilo oko 7.000 poslodavaca. Počelo je povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate
Nagrada Turistički cvet dodeljena najboljima u turizmu Srbije po 38. put
Srpska ekonomija
Svi kandidati, a naročito nagrađeni, su zaslužno doprineli razvoju turizma u Srbiji i postavljanju Srbije na prvo mesto po opravku turističkog prometa u Evropi
Još jedno zaštićeno prirodno dobro u Beogradu
Srpska ekonomija
Grad Beograd sprovodi proceduru proglašenja zaštićenog staništa „Glinara”, koje predstavlja zelenu oazu i područje očuvanih prirodnih vrednosti – flore, faune, tipova staništa, vizure predela i reljefa šireg područja grada Beograda. Ovo područje se nalazi na teritoriji gradske opštine Palilula, u severoistočnom delu Beograda, u naselju Višnjica
Smedovačko zvono ponovo zvoni na starom zvoniku
Srpska ekonomija
Nakon završene restauracije, seosko zvono iz 1872. godine vraćeno je na svoje mesto u obnovljeni Smedovački zvonik, a sve zahvaljujući sredstvima Evropske unije, kroz projekat EU za kulturno nasleđe i turizam. Nakon više od dve decenije, zvono, koje je bilo dar kneza Milana Obrenovića meštanima, ponovo će moći da obaveštava stanovnike o važnim događajima u Smedovcu
Posađeno 2.000 stabala u Zrenjaninu
Srpska ekonomija
Ove godine će se saditi u gradu Zrenjaninu, zajedno sa 50 najodgovornijih kompanija uspeli smo da sakupimo sredstva za kupovinu 2.000 stabala
Ogromna količina tekstila zahteva inovativne metode reciklaže
Srpska ekonomija
Odeća je previše vredna da bi je jednostavno bacili i spalili. Od 2025. godine širom Evropske unije stari tekstil će se prikupljati i reciklirati. Da bi se efikasno i ekološki nosili sa ogromnom količinom tekstila koja će tada nastati, hitno su potrebne efikasnije metode recikliranja
Karijerni centar u Nišu i projekat Posao po meri
Srpska ekonomija
Povodom obeležavanja međunarodnog dana osoba sa invaliditetom 3.decembra, Caritas Srbije je uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), otvorio Karijerni centar za osobe sa invaliditetom u Nišu, sa ciljem pružanja podrške osobama sa invaliditetom u procesu traženja posla i uključivanja u radno okruženje
Dodeljene nagrade Prijatelj porodice za dobre prakse koje čuvaju ravnotežu između profesionalnog i porodičnog života
Srpska ekonomija
Žiri su ove godine činili predstavnici Privredne komore Srbije, Vlade Republike Srbije i Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Fondacije Ane i Vlade Divac, Fondacije Ravnopravnost i TV B92, a Nestlé Srbija nagradu je osvojila u kategoriji velikih privrednih društava, u konkurenciji od ukupno 11 kompanija
Većina članica AmCham-a planira investicije i rast u 2024. godini
Srpska ekonomija
Od nove Vlade očekuje posvećenost institucionalnim reformama i obrazovanju. Prioriteti za dugoročni rast: ulaganje u obrazovanje, smanjenje korupcije, vladavina prava i efikasnost pravosuđa. Prioriteti za narednu godinu: zelena agenda, digitalizovana državna uprava i suzbijanje sive ekonomije, a ključni izazovi visoka inflacija, dostupnost radne snage i efikasnost državne uprave