Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Održivo i zeleno poslovanje, digitalizacija i inovacije među ključnim prioritetima NALED-a u 2026.

Beograd
Srpska ekonomija

Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini. Kao primer dobre prakse ističe se uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, čime se građani potpuno oslobađaju različitih odlazaka na šaltere tokom bolesti. 

Govoreći u podkastu „Reformske priče“, programska direktorka NALED-a Jelena Bojović istakla je da digitalizacija ne predstavlja samo administrativno rasterećenje, već i važan korak ka većoj transparentnosti u donošenju odluka. 

– Srbija još od 2011. godine radi na digitalizaciji zdravstva. Zdravstveni kartoni su već digitalizovani, ali u narednom periodu očekujemo integraciju postojećih sistema i elektronsku razmenu podataka, kako se pregledi i dijagnostika ne bi nepotrebno ponavljali u različitim zdravstvenim ustanovama. Pacijentima je važno da svaki lekar ima pravovremeni uvid u njihovo zdravstveno stanje, kako bi mogao brže i efikasnije da reaguje – ispričala je Bojović. 

Pored digitalizacije ni oko održivosti danas gotovo da više nema dileme - na evropskom tržištu sve je teže opstati ako se ne posluje u skladu sa društveno-odgovornim standardima.  

– Na primer, švedske kompanije kada u svoje lance snabdevanja uključuju dobavljače iz Srbije i drugih zemalja traže da poslovanje bude u skladu sa njihovim pravilima. To nije samo pitanje regulative, već i vrednosti koje te kompanije i njihove države zastupaju. U Srbiji se kroz javne nabavke godišnje troši oko devet milijardi evra, što predstavlja veliku priliku da država dodatno vrednuje kompanije koje posluju održivo ili zapošljavaju osetljive društvene grupe. To je odgovornije korišćenje budžetskih sredstava i snažan podsticaj domaćoj privredi – poručila je Ana Ilić, direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u. 

Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj u NALED-u, istakao je da paralelno treba raditi na uređenju nacionalnih politika u oblasti ekologije, hrane i energetske stabilnosti. 

 – U 2026. očekujemo nastavak reformi, posebno u oblasti upravljanja otpadom i uvođenje depozitnog sistema za ambalažu. Platforma eAgrar je od nedavno u funkciji, a kao naredni korak za koji se zalažemo je objavljivanje javnog registra podsticaja u poljoprivredi. Time bi se dodatno unapredila transparentnost sistema podrške u ovoj oblasti i omogućio bi se bolji uvid u dostupne mere, što je još jedan način kako digitalizacija može da doprinese – navodi Krstović. 

Kada je reč o energetici, Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u, ističe da će u narednom periodu biti u fokusu šira primena obnovljivih izvora energije, kao i razvoj ugovora o kupovini električne energije (PPA) između privrednih subjekata.  

– Predlažemo da se uvede jedna vrsta one-stop šopa za dozvole za energetsku infrastrukturu. Mi kao društvo imamo snažan interes da te projekte tretiramo kao nacionalni prioritet i da fokusiramo ograničene resurse da se ti zahtevi što brže procesuiraju – objašnjava Vasiljević. 

Kao jednu od ključnih reformi čije će se sprovođenje nastaviti i u 2026. godini, Vasiljević je izdvojio upis prava svojine u katastar. Rešavanje problema neupisanih 4,8 miliona nepokretnosti, čija se vrednost meri u milijardama evra, donosi pravnu sigurnost za vlasnike i veliki potencijal na tržištu nekretnina. 

NALED u 2026. nastavlja sa zagovaranjem mera za suzbijanje sive ekonomije, pre svega kroz razvoj bezgotovinskog društva, jačanje kapaciteta inspekcijskog nadzora i olakšavanje spoljne trgovine. Takođe, planirano je intenzivnije zalaganje za unapređenje poslovnog okruženja za mala i srednja preduzeća, povezivanje nauke i privrede, uređenje parafiskalnih nameta, razvoj modela regenerativne poljoprivrede, kao i praćenje i podrška institucijama u sprovođenju reforme „Svoj na svome“. 

Ostali naslovi

Kolektivna obuka vojnika službe telekomunikacija
Srpska ekonomija
U jedinicama Brigade veze u toku je obuka vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka generacije „septembar 2025“ koji se u ovoj brigadi osposobljavaju za specijalnosti službe telekomunikacija
Pesma Evrovizije u Beču i na znakovnom jeziku sa tumačima-izvođačima
Srpska ekonomija
Takmičenje za Pesmu Evrovizije, koje se ove godine održava u Beču, treba da bude doživljaj i za gluve i nagluve osobe. Zato je nedavno održan poseban kasting, gde su se predstavili tumači-umetnici koji će pesme sa Evrovizije ne samo prevesti na znakovni jezik već i izvesti scensku interpretaciju
CSG postala član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD)
Srpska ekonomija
Industrijska i tehnološka grupa CSG postala je novi član Evropskog udruženja za vazduhoplovnu, bezbednosnu i odbrambenu industriju (ASD), nakon jednoglasne odluke Upravnog odbora ove organizacije
Na uslove za dobijanje priključka za struju se u 2025. u proseku čekalo osam dana
Srpska ekonomija
Procedura dobijanja priključka za struju u Srbiji je ubrzana, pa se tako elektroenergetski uslovi koji predstavljaju tehničku dokumentaciju za projektovanje i priključenje na elektrodistributivnu mrežu u proseku izdaju za 8,2 dana
Pomoć mališanima
Srpska ekonomija
EKO Serbia nastavlja dugogodišnju podršku humanitarnim aktivnostima, koje realizuju organizacije Fondacija „SOS Dečija sela Srbija“ i „maliVeliki ljudi“, kako bi deci i mladima omogućili lepše novogodišnje praznike i vratili veru u bolju budućnost
Provera individualne obučenosti najmlađih vojnika
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom decembra prošle godine
Jedna od najboljih godina u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču
Srpska ekonomija
Prva preliminarna analiza celokupne prethodne godine, koju je sprovela Bečka mreža za merenje kvaliteta vazduha, pokazuje da je kvalitet vazduha u Beču 2025. ponovo dostigao veoma visok nivo ostvaren poslednjih godina, i bio čak i bolji. Zakonski propisane granične vrednosti poštovane su 2025. godine na svim mernim stanicama
Ko su top pet najvećih donatora u Srbiji?
Srpska ekonomija
Evropska unija je, u poslednjih dvadeset godina, kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, sa godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 miliona evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom u Srbiji
Prvi pozitivno rešen zahtev u okviru ciljane konvalidacije
Srpska ekonomija
Prvi zahtev podnet putem aplikacije za Ciljanu konvalidaciju, odnosno za lakši i jednostavniji upis u katastar nepokretnosti na osnovu stare dokumentacije, imao je pozitivan ishod dana 15. januara 2026. godine
Dobrodošlica najmlađim Palilulcima
Srpska ekonomija
Gradska opština Palilula pokrenula je akciju „Bebi Palilule na dar” u okviru koje će bebe rođene tokom 2026. godine biti darivane paketima dobrodošlice, s ciljem podrške porodicama i najmlađim sugrađanima, saopštavaju iz ove gradske opštine