Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izložba Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda već tradicionalno, u okviru programa „Dani Beograda”, realizuje izložbe na kojima predstavlja beogradsko nasleđe. Ove godine bavi se i poznatim činjenicama, ali i manje poznatim podacima koje predstavlja izložbom „Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe”, a kojom je otvorena ova manifestacija na Terazijama kod Terazijske česme, saopšteno je iz ove ustanove.

Izložba je rezultat rada autorskog tima koji čine Olivera Vučković, dr Marina Pavlović i Ljubica Radovanović. Predstavljene fotografije su deo zbirke Miloša Jurišića koji je iste ustupio ekskluzivno za potrebe realizacije izložbe i kome Zavod duguje posebnu zahvalnost.

Terazije – mesto gde se prepliću istorija i tradicija, tranzitni trg, ali i prostor koji se vezuje za srpske vladare i vladarske dinastije – ujedno i riznica arhitektonske baštine Beograda od kraja devetnaestog pa sve do druge polovine dvadesetog veka. Svoje ime duguje periodu otomanske vladavine, kada je u 17. veku na mestu današnjeg hotela „Moskva” stajao najveći rezervoar za vodu s kulom. Takvi rezervoari su nazivani terazijama. Početkom 19. veka Terazije postaju stecište društvenog života Beograda, kao glavna kolska stanica na ulazu u Beograd, na mestu ukrštanja dva najvažnija druma – Kragujevačkog i Smederevskog.

Izložba prikazuje i prati arhitektonski i urbani razvoj ovog područja, s posebnim osvrtom na njegov značaj u svakodnevnom životu Beograđana. Terazije su bile mesto okupljanja i odmora, ali i mesto na kome su se dešavale neke od najbitnijih smotri i povorki. Takođe, bile su mesto obeležavanja rođendana vladara, kao i značajnih jubileja i događaja.

Zbog nespornih arhitektonskih, kulturnih, istorijskih i društvenih vrednosti, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je 2021. godine izradio Predlog za utvrđivanje Prostorne kulturno-istorijske celine Terazije, koja je iste godine i utvrđena odlukom Vlade Republike Srbije.

S aspekta zaštite kulturnog nasleđa Beograda, ova prostorna kulturno-istorijska celina predstavlja zbirku arhitektonskih dostignuća i dela najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih arhitekata, a neki od najprepoznatljivijih simbola grada i najznačajniji graditeljski reperi Terazija su: zgrada Starog dvora i zgrada Novog dvora, hotel „Moskva”, karakteristična tačka gradske siluete i jedan od prvih objekata koji je obeležio modernizaciju Terazija, kao i palate Anker, Atina, Igumanov, Albanija… Svaka od ovih građevina antologijski je primer srpske arhitekture, zbog čega imaju status kulturnog dobra, navodi se u saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Ostali naslovi

Spojeni koloseci na deonici brze pruge Novi Sad–Subotica
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević  prisustvovao je ceremoniji spajanja koloseka na deonici Novi Sad–Subotica u Bačkoj Topoli, poručivši da će se do kraja ove godine od Beograda do Subotice ovom prugom putovati za 80 minuta
Prva fabrika kineske kompanije Lianbo u Srbiji otpočela sa radom
Srpska ekonomija
Kineska kompanija Jiangsu Lianbo Precision Technology, koja od 2011. godine proizvodi metalne delove (rotore i statore) za sve vrste motora u automobilskoj industriji, pustila je u rad svoju prvu fabriku u Evropi, u industrijskom parku CTPark Novi Sad East koji se nalazi na kaćkoj petlji
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
Srpska ekonomija
Agencija za privredne registre Republike Srbije objavila je Mapu Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja (Mapa RegMPRR), na kojoj su prikazane informacije o ulaganjima države, privrednom razvoju i privrednim potencijalima, sa godišnjim podacima za 2023. godinu
Petnaest godina prijateljstva u akciji
Srpska ekonomija
Francusko-srpska privredna komora održala je u Beogradu svoje tradicionalno Gala veče kada je proslavila i svoj 15. rođendan u društvu više od 250 članica, partnera i prijatelja Komore. Događaj je ove godine za temu imao Dobrodošli u budućnost
Uloga mladih u promovisanju razumevanja, jednakosti i poverenja
Srpska ekonomija
Mladi ljudi su spremni da ulože sve svoje kapacitete da se njihov glas i za njihova dela čuje, ali im je potrebna podrška u vidu ulaganja u inicijative usmerene ka mladima, zaključak je sa konferencije „Uloga mladih u promovisanju razumevanja, jednakosti i poverenja“ održane u Beogradu
Platforma Budi deo plana prvi korak ka formiranju jedinstvenog eProstora 
Srpska ekonomija
Građani iz cele Srbije koji su se registrovali na platformu „Budi deo plana“ dobili su prva obaveštenja o aktuelnom procesu izmena planskih dokumenta grada Kragujevca, na koja mogu da podnesu eventualne primedbe do 7. maja
Beč – stipendije za srednjoškolce sa migrantskim poreklom
Srpska ekonomija
Bečko udruženje „Start-Wien“ svake godine dodeljuje stipendije srednjoškolcima sa migrantskim poreklom u vidu novčane podrške, ali i dodatne edukacije. Udruženje obezbeđuje ukupno 41 stipendiju, a potražnja među srednjoškolcima je velika. Stipendisti dobijaju 100 evra mesečno
Dostupni vaučeri za nabavku lekova obolelima od retkih bolesti
Srpska ekonomija
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju Vlade Republike Srbije saopštilo je da se vaučeri za nabavku lekova i medicinskih sredstava i za rehabilitaciju, koje Srbija dodeljuje obolelima od retkih bolesti, mogu iskoristiti u pet apotekarskih ustanova i 19 specijalnih bolnica i instituta iz Plana mreže zdravstvenih ustanova Republike Srbije
Klinika za rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović dobitnik priznanja Zvezda Beograda 2023
Srpska ekonomija
Priznanje „Zvezda Beograda 2023”, koje tradicionalno od 2016. godine dodeljuje Kancelarija za mlade Grada Beograda, uručeno je Klinici za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović”. Priznanje je uručila direktorka Milica Papić, a u ime klinike priznanje je primio direktor prim. mr sci. med. dr Željko Kanjuh, saopšteno je iz Kancelarije za mlade
Sve je spremno za 37. Comtrade Beogradski maraton
Srpska ekonomija
Najmasovniji međunarodni sportski događaj na ulicama našeg glavnog grada održaće se u nedelju 28. aprila sa već tradicionalnim startom kod Crkve Svetog Marka i ciljem na Terazijama. Beogradski maraton ove godine okupiće rekordnih preko 13 hiljada učesnika, i to na distancama od 10, 21 i 42 kilometra, a u Beograd dolazi i 2.500 stranaca iz 72 zemlje širom sveta