Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

O turizmu koji ne uništava ono od čega živi

Beč
Foto: Karlova crkva (c) Doris Hemrich
Srpska ekonomija

Sve više ljudi putuje češće, dalje i kraće. Kakve posledice naše želje imaju na okolinu, društvenu strukturu i klimatske promene? I kako možemo zamisliti turizam koji ne uništava ono od čega živi?

Decenijama se turizam kontinuirano razvija i postao je integralni deo našeg načina života. Doneo je stvaranje vrednosti, prosperitet i otvorenost prema svetu čak i u najudaljenije krajeve, sprečavajući tako migraciju. To je svetla strana turizma. Na tamnoj strani su negativni efekti poput velikog broja ljudi, grubih ekoloških intervencija i rastućih cena zemljišta.

Turistički centri trpe zbog navale posetilaca, dok su druga mesta zapostavljena. Lokalne zajednice su podeljene, s jedne strane, imaju koristi od turizma, ali s druge strane sve više primećuju nepoželjne sporedne efekte. I kada se uzme u obzir da turizam više od drugih ekonomskih sektora zavisi od klime, iznenađujuće je da su klimatske promene upravo ovde često još uvek na marginama. Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti.

Kako možemo preispitati turizam u vreme klimatske krize, ratova, pretnji novim pandemijama, nedostatka stručne radne snage i aktuelne energetske krize i usmeriti ga ka održivijim pravcima? Koju ulogu igra prostorno planiranje i arhitektura? Izložba rasvetljava ključne aspekte turizma poput mobilnosti, gradskog turizma, interakcije sa poljoprivredom, klimatskih promena, privatizacije prirodnih lepota do promene tipologije smeštaja i istražuje da li i kako se planira razvoj turizma. Pre svega, izložba istražuje potencijal za transformaciju. Mnogi putnici ne vole da se smatraju delom fenomena masovnog turizma, a sumnje u klimatsku održivost našeg ponašanja prilikom putovanja postaju sve glasnije.

U poslednje vreme nastalo je mnogo inicijativa koje promovišu drugačiji odnos prema prirodi, lokalnom stanovništvu, klimi, gradovima i selima ili mobilnosti. Lokalni i međunarodni primeri predstavljaju inovativne pristupe rešavanju problema. Jedan od primera je udruženje iz Severnog Tirola koje u cilju očuvanja planinskih pašnjaka nudi kurseve na kojima se mogu učiti osnovni elementi poljoprivrednog rada u planinskim predelima, kao što je ručno košenje planinskih pašnjaka, pravljenje starinskih plotova i sl. Mnogi uspešni primeri inspirišu na način odmora koji više ne sledi isključivo paradigmu potrošnje i rasta. Postavlja se glavno pitanje: Kako možemo zamisliti turizam koji više ne uništava ono od čega živi?

Izložba se može videti do 9. septembra 2024. godine.

Ostali naslovi

Spojeni koloseci na deonici brze pruge Novi Sad–Subotica
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević  prisustvovao je ceremoniji spajanja koloseka na deonici Novi Sad–Subotica u Bačkoj Topoli, poručivši da će se do kraja ove godine od Beograda do Subotice ovom prugom putovati za 80 minuta
Prva fabrika kineske kompanije Lianbo u Srbiji otpočela sa radom
Srpska ekonomija
Kineska kompanija Jiangsu Lianbo Precision Technology, koja od 2011. godine proizvodi metalne delove (rotore i statore) za sve vrste motora u automobilskoj industriji, pustila je u rad svoju prvu fabriku u Evropi, u industrijskom parku CTPark Novi Sad East koji se nalazi na kaćkoj petlji
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
Srpska ekonomija
Agencija za privredne registre Republike Srbije objavila je Mapu Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja (Mapa RegMPRR), na kojoj su prikazane informacije o ulaganjima države, privrednom razvoju i privrednim potencijalima, sa godišnjim podacima za 2023. godinu
Petnaest godina prijateljstva u akciji
Srpska ekonomija
Francusko-srpska privredna komora održala je u Beogradu svoje tradicionalno Gala veče kada je proslavila i svoj 15. rođendan u društvu više od 250 članica, partnera i prijatelja Komore. Događaj je ove godine za temu imao Dobrodošli u budućnost
Uloga mladih u promovisanju razumevanja, jednakosti i poverenja
Srpska ekonomija
Mladi ljudi su spremni da ulože sve svoje kapacitete da se njihov glas i za njihova dela čuje, ali im je potrebna podrška u vidu ulaganja u inicijative usmerene ka mladima, zaključak je sa konferencije „Uloga mladih u promovisanju razumevanja, jednakosti i poverenja“ održane u Beogradu
Platforma Budi deo plana prvi korak ka formiranju jedinstvenog eProstora 
Srpska ekonomija
Građani iz cele Srbije koji su se registrovali na platformu „Budi deo plana“ dobili su prva obaveštenja o aktuelnom procesu izmena planskih dokumenta grada Kragujevca, na koja mogu da podnesu eventualne primedbe do 7. maja
Beč – stipendije za srednjoškolce sa migrantskim poreklom
Srpska ekonomija
Bečko udruženje „Start-Wien“ svake godine dodeljuje stipendije srednjoškolcima sa migrantskim poreklom u vidu novčane podrške, ali i dodatne edukacije. Udruženje obezbeđuje ukupno 41 stipendiju, a potražnja među srednjoškolcima je velika. Stipendisti dobijaju 100 evra mesečno
Dostupni vaučeri za nabavku lekova obolelima od retkih bolesti
Srpska ekonomija
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju Vlade Republike Srbije saopštilo je da se vaučeri za nabavku lekova i medicinskih sredstava i za rehabilitaciju, koje Srbija dodeljuje obolelima od retkih bolesti, mogu iskoristiti u pet apotekarskih ustanova i 19 specijalnih bolnica i instituta iz Plana mreže zdravstvenih ustanova Republike Srbije
Klinika za rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović dobitnik priznanja Zvezda Beograda 2023
Srpska ekonomija
Priznanje „Zvezda Beograda 2023”, koje tradicionalno od 2016. godine dodeljuje Kancelarija za mlade Grada Beograda, uručeno je Klinici za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović”. Priznanje je uručila direktorka Milica Papić, a u ime klinike priznanje je primio direktor prim. mr sci. med. dr Željko Kanjuh, saopšteno je iz Kancelarije za mlade
Sve je spremno za 37. Comtrade Beogradski maraton
Srpska ekonomija
Najmasovniji međunarodni sportski događaj na ulicama našeg glavnog grada održaće se u nedelju 28. aprila sa već tradicionalnim startom kod Crkve Svetog Marka i ciljem na Terazijama. Beogradski maraton ove godine okupiće rekordnih preko 13 hiljada učesnika, i to na distancama od 10, 21 i 42 kilometra, a u Beograd dolazi i 2.500 stranaca iz 72 zemlje širom sveta