Gradonačelnik Beograda, prof. dr Zoran Radojičić rekao je da je važno da građani imaju što bolji, jednostavniji i funkcionalniji život i da se zbog u Beogradu teži primeni koncepta pametnih gradova, a kako je preneo Beoinfo, jedan od najboljih primera primene koncepta pametnih gradova gradonačelnik Beograda imao je prilike da vidi u helsinškoj oblasti Kalatasama, koju je obišao tokom radne posete prestonici Finske.
Kako je rekao Radojičić, reč je o "pametnom kvartu" koji danas ima oko 4.000 stanovnika, a pred kojim su važni i ambiciozni ciljevi za unapređenje kvaliteta života građana i očuvanje životne sredine.
Do početka 2030. godine, ovaj okrug bi trebalo da ima 20.000 stanovnika i radnih mesta za 8.000 ljudi, a do 2035. godine bi trebalo da u potpunosti ukine emisiju ugljen dioksida. To znači da se uveliko radi na promeni svesti i navika građana, ali i na primeni savremenih tehnologija, pojasnio je Radojičić.
Tako se u ovom gradu, dodao je, mogu videti vrlo napredna rešenja koja pokazuju ozbiljnost u nameri da se ovi ciljevi ispune - električni autobusi bez vozača, unapređen sistem selekcije i razdvajanja otpada, ali i razvijena socijalna odgovornost stanovnika, koji odvajaju staru odeću za dalje korišćenje od strane socijalno ugroženih lica.
"Predviđanja su da će u narednih 15 godina Beograđana biti za oko 250.000 više, zbog čega je važno da naš grad na vreme pripremimo i organizujemo. Razvoj Beograda u pravcu "pametnog grada" je strateški cilj, kako bi on mogao da odgovori na izazove gradova koji rastu. Od saobraćajnih gužvi, komunalnih problema, do unapređenja komunikacije građana sa upravom. Beograd je počeo sa ovim pripremama i planiranjem čiji će se rezultati osetiti u godinama koje slede, imamo mnoge projekte od kojih je većina u pilot fazi. U narednom periodu razmišljaćemo i o osnivanju beogradskog "pametnog kvarta", nalik Kalasatami", rekao je Radojičić.
Pre obilaska Kalasatame, Radojičić je sa ambasadorom Srbije u Finskoj Sašom Obradovićem prisustvovao prezentaciji koncepta „Smart city district“, kroz izgradnju novih blokova zgrada i novih delova grada, štednju u trošenju energije kao i skupljanje i skladištenje podataka o potrošnji kako bi se dalje unapredila i racionalizovala potrošnja.
"Veliki gradovi moraju da budu racionalni, da prave uštede, što brže rešavaju komunalne probleme i imaju što bolju komunikaciju sa građanima, kako bi im omogućili što kvalitetniji život", zaključio je Radojičić.