Potpredsednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je danas da će Srbija ove godine ispuniti ciljeve iz Strategije razvoja turizma, a to znači, kako je istakao, više od 3,6 miliona turista i približno 9,6 miliona noćenja, navedeno je na sajtu Vlade Srbije.
Ljajić je, prilikom otvaranja konferencije "Turizam Srbije - Partnerstvo za bolju budućnost", rekao da Srbija u naredne dve do tri godine treba da razvije još pet destinacija, pored Beograda, Novog Sada, Kopaonika, Zlatibora i Vrnjačke Banje, što bi dodatno doprinelo rastu turističkog prometa.
Reč je, kako je naveo, o Paliću, Donjem Podunavlju, Divčibarama, Nišu i Sokobanji, podvukavši da Srbija mora da prati globalne trendove u turizmu i primenjuje nove tehnologije, budući da se više od polovine rezervacija obavlja preko interneta.
Prema njegovim rečima, 63 odsto svih stranih turista navelo je da je za Srbiju kao destinaciju saznalo preko interneta, dok je 73 odsto njih rezervisalo smeštaj putem bukinga.
Srbija svoju šansu za razvoj turizma, kako je rekao, treba da traži i u novim trendovima i praćenju potreba savremenog turiste.
Turisti sve češće idu na kraće odmore u manje gradske sredine, koje još nisu tako popularne destinacije, a na međunarodnom tržištu su prestigle putovanja na more, pojasnio je Ljajić.
On je ocenio da bi naša zemlja svoju strategiju u privlačenju turista trebalo dalje da razvija na kulturno-istorijskom nasleđu, gostoprimstvu i gastronomiji, što su tri ključna utiska koja navode strani gosti koji dolaze u Srbiju.
Ljajić je precizirao da su istraživanja Svetske turističke organizacije i Evropske turističke komisije pokazala da 75 odsto ispitanika navodi pet motiva koji su ključni za dolazak na neku destinaciju.
Prema njegovim rečima, to su prirodne lepote i atrakcije, gastronomija, gradovi, upoznavanje sa identitetom određene zajednice i na kraju autentično iskustvo i posebnosti određene destinacije.
On je napomenuo da je prošle godine u svetu putovalo 1,4 milijarde ljudi, što je pet odsto više nego u prethodnoj godini, uz ocenu da je to ipak manje u poređenju sa 2017. godinom, kada je zabeležen rast od sedam odsto.
Na to usporavanje utiču geopolitičke prilike, protekcionističke mere koje pojedine zemlje primenjuju prema drugim državama, Bregzit i kriza u evrozoni, objasnio je potpredsednik Vlade.
Ipak, kako je dodao, uprkos teškim geopolitičkim, ekonomskim i trgovinskim uslovima destinacije su danas daleko dostupnije nego ranije, s ozbirom na vizne olakšice, direktne avio-letove, loukost kompanije i veliki tehnološki razvoj.
Ljajić je predočio da je avio-saobraćaj danas zauzeo potpuni primat u odnosu na sve druge vrste transporta i čini 58 odsto u ukupnom tržištu saobraćaja, dok je 2000. iznosio 46 odsto, navedeno je u saopštenju.