Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novosti u katastru do kraja ove i početkom sledeće godine

Beograd
Srpska ekonomija

Republički geodetski zavod je u ovom trenutku ogromna santa leda koja je u fazi izranjanja. Stigli smo dotle da izlazimo na provršinu, rekao je direktor RGZ-a mr Borko Drašković na predstavljanju najnovijeg izveštaja Duing biznis liste Svetske banke prema kojem Srbija zauzima 44. poziciju, što je za četiri mesta bolje u odnosu na prethodnu godinu.

Drašković je na panelu pod nazivom „Reformski rezultati i dalji koraci“, na kojem su učestvovali i predstavnici ministarstva finansija, privrede i građevinarstva, istakao da je RGZ zapravo uradio četiri reforme u jednoj. To su kadrovska, tehničko-tehnološka, zakonodavna i reforme procesa.

„Svaka reforma je bila teška na svoj način“, kazao je Drašković i dodao da je Vlada omogućila RGZ-u da zaposli novih 567 službenika.

“Za ta radna mesta dobili smo 26.000 prijava koje je sve trebalo rešiti, tako da je naša kadrovska služba radila 24 sata. Što se tiče zakonodavnog dela imali smo podršku NALED-a, a sve vreme nas je pratilo i ministarstvo. U tehničko-tehnološkom opremanju imali smo podršku Vlade Srbije, jer nam je omogućen kredit Svetske banke sa kojom radimo na jednom od najsloženijih projekata”, istakao je Drašković.

Prema njegovom mišljenju, promena procesa je najteži deo reforme. On objašnjava da je RGZ morao da promeni analogne i pređe na digitalni način razmišljanja. Da zaposlene čiji je prosek starosti 55 godina edukuje kako bi počeli da razmišljaju i rade na jedan drugi način.

“To je proces koji još uvek traje i nije nimalo lak, a proizveo je akciju i reakciju”, rekao je direktor RGZ-a.

Reakcija je bila u tome što je pokrenut niz antikoruptivnih mera na koje su reagovale pojedine interesne grupe i pojedinci, tako da je RGZ prošao kroz jedan težak period i sada konačno kreće u izranjanje.

Drašković naglašava da to izranjanje podrazumeva da do kraja godine, tokom novembra i decembra, preko eŠaltera 600 licenciranh geodetskih organizacija postanu novih 600 šalterskih jedinica u Republici Srbiji.

To znači da će svi građani moći svoje zahteve i sve interese koje imaju kada je reč o nepokretnostima da ostvare preko svoje lokalne geodetske organizacije.

Na primer, ako živite u Pirotu, a imate nepokretnost u Beogradu sav posao u vezi sa vašom parcelom ili objektom moćiće da se uradi u lokalnom pirotskom katastru i lokalnoj geodetskoj organizaciji.

Nastavak svega toga je da se omogući advokatima i advokatskim kancelarijama da mogu elektronskim putem da podnose zahteve u bilo kom katastru u republici.

“I time smo postali dostupni svakom našem građaninu. Ono što se očekuje u idućoj godini je da dobijemo 120.000 novih ulica, dok će preko dva miliona objekata dobiti kućne brojeve. Na taj veliki posao smo izuzetno ponosni, jer niko u regionu nije na ovakav način rešio adresni registar”, istakao je Drašković.

Na panelu je postavljeno i pitanje koliko smo od cilja da se u Srbiji obezbedi ažurnost podataka katastra u realnom vremenu. Drašković je odgovorio da što se tiče parcela, odnosno grafičke baze u Beogradu smo daleko dva meseca, a kada je u pitanju Srbija devet meseci.

Što se tiče alfanumerike Beograd čeka jun, jul mesec, a ostatak Srbije čeka kraj projekta, a to je za dve godine.

Direktor RGZ-a pojašnjava zašto je potrebno vreme jer svi servisi, sve baze sa kojima Zavod komunicira, a do sada imamo 174, svaka od njih ima svoju licencu, softver, abdejtovanje.

Drašković ipak ističe da će svaka promena do koje dođe biti vidljiva u centralnoj bazi, ali i na digitalnoj platformi GeoSrbija.

Kako je rekao da je jedan od najvećih izazova preživeti digitalizaciju, koja ukoliko se odvija kroz dobre procese donosi unapređenje.

Ako su ti procesi loši onda ubrzavaju haos, rekao je on i dodao da je pozitivan primer izdavanje građevinskih dozvola koje je Srbiju sa 186. mesta pre pet godine dovela na deveto mesto Duing biznis liste Svetske banke.

I zato je zadatak RGZ-a da nastavi da razmišlja što više digitalno i da radi na promeni procesa, zaključio je on.

Predstavljanje izveštaja Duing biznis 2020 „Lakoća poslovanja u Srbiji„ organizovali su Svetska banka, Ambasada Velike Britanije u Srbiji i NALED.

Ostali naslovi

Sačuvati centar Beča, svetsku kulturnu baštinu
Srpska ekonomija
Prva sednica Odbora za izradu plana o zaštiti svetske kulturne baštine Istorijsko jezgro Beča održana je u bečkoj Skupštini grada 24. oktobra 2019. godine. Tim od 13 stručnjaka radi na izradi plana koji treba da do 2021. godine pruži konkretna rešenja za očuvanje gradskog jezgra
U susret Svetskom danu štednje
Srpska ekonomija
Bliži se 31. oktobar, Svetski dan štednje, koji nas podseća na njen značaj za svakog od nas, kao i za ukupni rast privrede. Šta sve utiče na formiranje kamatnih stopa na štednju? Zbog čega su na niskim nivoima i kakve će biti u godinama pred nama? Kako tumačiti specifičnu pojavu negativnih kamatnih stopa?
Crna Gora: Elektroprivreda ulaže 700 miliona evra
Srpska ekonomija
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira do 2020. godine da uloži 700 miliona evra u izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije ukupnog kapaciteta 500 megavata, rekao je direktor za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević
Venecija uvodi taksu turistima od jula sledeće godine
Srpska ekonomija
Turisti koji žele da uđu u Veneciju moraće od 1. jula sledeće godine da plate najmanje tri evra, objavila je gradska uprava
Ministarstvo i vlada otvoreni za predloge privrednika
Srpska ekonomija
Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana Mihajlović, rеkla jе danas da jе Unija poslodavaca Srbijе važan partnеr Vladе Srbijе, zajеdno sa sindikatima, i pozvala njеnе članicе da daju svojе prеdlogе i inicijativе za poboljšanjе uslova poslovanja
Zaštita manjinskih akcionara i rešavanje stečaja pogurali Srbiju na Duing biznis listi
Srpska ekonomija
Na Duing biznis listi za 2020. godinu, koja prema lakoći poslovanja rangira 190 zemalja sveta, Srbija je u oblasti zaštite manjinskih akcionara napredovala za čak 46 mesta, a u kategoriji rešavanja stečaja za osam pozicija
Za rodnu ravnopravnost u digitalnom i privrednom sektoru
Srpska ekonomija
Državna sekretarka Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije Tatjana Matić izrazila je danas podršku inicijativi za osnaživanje žena, podsticanje njihovog preduzetništva i isticanje njihove značajne uloge u ekonomskom razvoju
Brnabić na radnom ručku u Inovacionom centru Skolkovo
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas u Skolkovu radnom ručku koji je predsednik  Vlade Ruske Federacije Dmitrij Medvedev organizovao za šefove delegacija učesnika sednice Evroazijskog međuvladinog saveta
Narodna banka Srbije i u 2019. izrađuje numizmatički novac s likom Nikole Tesle
Srpska ekonomija
Narodna banka Srbije će u 2019. godini izraditi numizmatički novac od srebra s likom Nikole Tesle, čime će nastaviti realizaciju aktivnosti definisanih Okvirnim sporazumom o saradnji s kompanijom Mish International Monetary Inc od 5. februara 2018. godine
Portal i aplikacija povećali broj prijava sezonskih radnika za 600%
Srpska ekonomija
NALED i GIZ predali su danas softver za elektronsku registraciju sezonskih radnika u poljoprivredi Poreskoj upravi Srbije u trajno vlasništvo i tako svečano obeležili uspešan završetak projekta Nemačke razvojne saradnje “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika"