Kulturna baština i spa tradicija tema je prvog panela na kome je moderator Vesna Crnoglavac, arheolog, savetnik muzeja, Narodni muzej Niš „Medijana, govorila o spa tradiciji rimskih vremena.
Crnoglavac je predstavila kompleks gradjevina u arheološkom nalazištu Mediana, iz rimskog perioda koji je snabdevan vodom iz Niške banje putem velikog vodotornja. U ovom carskom kompleksu postojao je i veliki bazen iz koga su se snabdevale fontane, od kojih je prva otkrivena 1935. godine, kao i kupatila.
Na Mediani je postojalo i lečilište. U samoj Mediani otkrivena su dva kupatila javnig karaktera namenjena imperatori i njegovim gostima, od kojih jedno premašuje 1000 kvadratnih metara. Zanimljivo je da u u sastavnom delu kupatila postojale i biblioteke.
Arhitekta Aleksandra Lukić predstavila je Bukovičku banju i Arandjelovac, koje su prošle godine dobile nagradu u Berlinu za prezentaciju ovog banjskog mesta.
Aleksandra Lukić naglasila je da Bukovička banja, sa svoja tri izvora mineralne vode, okružena parkom, koji se nalazi na listi evropskog nasledja. Park zauzima površinu od 22 hektara i najleši je u Srbiji, a krase ga brojne skulpture.
Najznačajnija gradjevina je paviljon knjaza Miloša, koja je sačuvala svoju originalnu funkciju, u njoj se nalazi izvor. To je ujedno i Muzej mineralne vode i galerija, a paveljinu je sa skromnim redstvima, ali velikim entuzijazmom vraćen mu je sjaj s početka 20. veka. Razvoj banje, kako je naglasila, vezan je za razvoj Arandjelovca.
Arheolog Julijana Pešić predstavila je bogato rimsko nasledje u leskovačkom kraju, s posebnim osvrtom na Sijarinsku banju, koja danas zauzima značajno mesto na mapi srpskih banja.
Predstavila je nekoliko lokaliteta na kojima su pronadjena naselja i utvrdjenja iz rimskog perioda i govorila o viševekovnoj tradiciji korišćenja lekovitih voda. Otkriveno je čak 26 lokaliteta iz rimskog perioda, medju kojima su u ostaci termi, odnosno kupatila, od kojih je jedino istražena dva u Caričinom gradu koja potiču iz šestog veka. Kupatila nisu služila samo za kupanje, već i za druženje.
Cvetanka Ristova Dr.Sc. instituta za turizam i ugostiteljstvo Goce Delčev Univerziteta Štip, Fakultet za turističku i poslovnu logistiku, govorila je o rimskom nasledju i turističkoj ponudi Severne Makedonije, koja ima dugu tradiciju banja.
Bansko, nadomak Strumice jedna je od banja koje ima izvor termominerane vode toplote 72 stepena celzijuova, a kupatilo koje se nalazi u blizini sagradjeno je u drugom veku.
U tom kupatili voda je grejala prostorije. Hamam blizu Bitolja takodje je deo turističke ponude. Predstavila je i arheološko nalazište Stobi bio je najlepši grad rimske provincije Makedonija. Veliko i malo kupatilo deo su ovog grada sagradjenog u šestom ili sedmom veku pre nove ere. Kupatila sui mala sistem zagrevanja, svlačionice, kanale za isticanje vode…
Na forumu je govorila i Miroslava Taskova iz Regionalnog istorijskog muzeja akademika Jordana Ivanova u Ćustendilu, Bugarska.
Taskova je predstavila kulturnu i prirodnu baštinu Ćustendila kao terena za zdravstveni, velnes i banjski turizam. I Ćustendil, kako je navela, ima dugu banjsku tradiciju koja datira iz rimskog perioda, a izvori termomineralih voda i danas se koriste za lečenje steriliteta i bolesti kože. Ima dokaza o lečenju u tom dobu, kao i bavljenja sportom. Očuvanje rimskih termalnih banja jedan je od ciljeva opštine Ćustendil.