Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Finansiranje zaštićenih područja

Beograd
Foto: Dejan Zivadinovic
Srpska ekonomija

Američka privredna komora u Srbiji organizovala je konferenciju posvećenu održivom finansiranju zaštićenih područja u zemlji, u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ). Ova konferencija poslužila je kao platforma za predstavnike poslovne zajednice, relevantne državne organe, upravnike zaštićenih područja i ugledne stručnjake u ovoj oblasti da da pokrenu živu diskusiju. Fokus je bio na trenutnim domaćim i međunarodnim politikama i praksama vezanim za finansiranje zaštićenih područja. Takođe, razmatrane su preporuke kako unaprediti postojeći finansijski okvir, s ciljem očuvanja biodiverziteta u Srbiji, poboljšanja upravljanja zaštićenim područjima i istraživanja mogućnosti za povećanje angažovanja privatnog sektora.


Na konferenciji se takođe razmatralo pitanje upravljanja prirodnim resursima i zaštite biodiverziteta, naglašavajući da je potrebna još bolja saradnja između lokalnih zajednica, preduzeća i državnih agencija kako bi se formirala efikasna partnerstva u očuvanju prirodnih blaga Srbije. Učesnici su razmenili ideje o regulatornim promenama i mehanizmima za pokretanje privatnih i javnih resursa za održiviji finansijski okvir zaštićenih područja, kombinujući najbolje međunarodne prakse s lokalnim iskustvima.

„Projekat se odvija u doba kada efekti klimatskih promena itekako utiču i naše prostore, i kada politike zelene tranzicije nisu više nešto što je lepo imati, nego nešto što počinje da bude obaveza – kako države, tako privatnog sektora i u krajnjoj liniji svih građana – celog društva. Sa tog aspekta, ključno je razmatranje na koji način možemo obezbediti da izmena regulatornog okvira, prakse upravljača i šire poslovne i društvene zajednice, za efekat ima unapređenje odnosa prema prirodi, posebno u zaštićenim područjima“, rekla je gospođa Amalija Pavić, zamenica izvršne direktorke Američke privredne komore u Srbiji. Ona je objasnila da će "AmCham svakako raditi na podsticanju privatnog sektora na ulaganje u zaštićena područja i na izmenu regulatornih uslova i praksi koja će takva ulaganja učiniti privlačnijim za veći broj kompanija“.

Milica Bisić, profesor javnih finansija na FEFA i direktor u konsultantskoj kompaniji KPMG, predstavila je nalaze analize trenutnog regulatornog okvira finansiranja zaštićenih područja u Srbiji, kao i predloge za njegovo poboljšanje i uvođenje mehanizama koji bi omogućili održivije upravljanje i finansiranje zaštićenih područja. „Neke od preporuka za dodatne izvore finansiranja su povećanje budžetskih transfera zaštićenim područjima, poreske olakšice za investicije privatnog sektora koje pomažu ostvarivanju ciljeva zaštićenih područja i dobrovoljna plaćanja za ekosistemske usluge zaštićenih područja“, rekla je gospođa Bisić. Pored preporuka za finansiranje, gospođa Bisić je, na osnovu nalaza analize, predložila i mere za efikasnije i transparentnije planiranje i finansijsko upravljanje zaštićenim područjima, kao i pojačan nadzor nad očuvanjem biodiverziteta.

Goran Sekulić iz međunarodna ekološke organizacije The Nature Conservancy (TNC) dao je pregled najboljih praksi u finansiranju zaštićenih područja širom sveta sa finansijskim modelima koji su potencijalno primenjivi u srpskom kontekstu. Goran Sekulić je rekao „da bi postigli održivo finansiranje zaštićenih područja moramo razmatrati i razvijati različite izvore i mehanizme finansiranja i to u skladu sa specifičnim karakteristikama pojedinih područja. Jedan od preduslova za uspešne mehanizme finansiranje je njihova zasnovanost na saradnji sa korisnicima i lokalnim zajednicama pri čemu se mora voditi računa o transparentnosti i o pravednoj raspodeli finansijskih sredstava. Ne smemo zaboraviti i da je osnovni cilj zaštićenih područja očuvanje biodiverziteta pa tako i finansiranje mora služiti ovom cilju i ne sme biti zasnovano na aktivnostima koje ugrožavaju osnovne prirodne vrednosti“. TNC je predstavio sveobuhvatni pristup politikama, fokusirajući se na važnost jasnih ciljeva očuvanja, odgovornog upravljanja šumama, standardizovanih naknada za korisnike, turističkog potencijala, izgradnje kapaciteta, plaćanja za ekosistemske usluge i većeg državnog finansiranja.

Aleksandra Došlić iz Ministarstva zaštite životne sredine je na panelu navela da "pored unapređenja zakonske regulative u domenu zaštite prirode na kojoj će Ministarstvo zaštite životne sredine raditi u toku naredne godine, neophodno je i paralelno usklađivanje sektorskih politika kako bi se obezbedila bolja efikasnost u očuvanju biodiverziteta, ali i postizanje ravnoteže između zaštite životne sredine i razvojnih ciljeva zaštićenih područja“.

Panel je moderirala Milica Bisić, a panelisti su bili Aleksandra Došlić iz Ministarstva zaštite životne sredine, Dragić Karaklić iz Nacionalnog Parka Tara, Slobodan Simić iz Specijalnog Rezervata Prirode Zasavica, Maja Jerkić Bogosavljević iz UniCredit Bank i Goran Sekulić iz The Nature Conservancy.

Ostali partneri na projektu „Zajedno za Životnu Sredinu“ su Američka privredna komora u Srbiji, Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), Mladi Istraživači Srbije, udruženje ENECA i međunarodna ekološka organizacija The Nature Conservancy (TNC).

Ostali naslovi

Godina u znaku donacija vrednih 50 miliona dinara
Srpska ekonomija
Drogerijski lanac koji važi za jednu od društveno najangažovanijih kompanija u zemlji ovu godinu završava rekordnim donacijama u ukupnom iznosu od preko 50 miliona dinara, čime je nadmašena prošlogodišnja suma od 33,23 miliona dinara koje je dm izdvojio za podršku zajednici
Pomoć za najugroženije sugrađane u Senti od 2,3 miliona dinara
Srpska ekonomija
Donacijom od 2,3 miliona dinara, kompanija JTI pomogla je humanitarnoj organizaciji Karitas da prebrodi jako tešku godinu u kojoj su porasli svi troškovi života, naročito cene osnovnih životnih namirnica i struje. Reč je o donaciji uz pomoć koje će oko 320 korisnika Narodne kuhinje moći da računa na tople obroke u zimskim mesecima
Raspisan javni poziv za inovativne ideje
Srpska ekonomija
U okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ raspisan je javni poziv za inovativne projektne ideje i poslovne modele koji bi doprineli efikasnoj i održivoj primeni Zelene agende za Zapadni Balkan i njenog Akcionog plana u Republici Srbiji.Poziv će biti otvoren do kraja 2026, a pristigle prijave će se ocenjivati i birati u nekoliko ciklusa
Treća sreća za inovatore - Podrška za 25 StarTech zvezda
Srpska ekonomija
Biorazgradivi ambalažni materijal od industrijske konoplje, ogrlica za praćenje pasa, sistem za rano otkivanje rizika od šumskih požara, softver za identifikaciju lažne robe na internetu samo su neke od 25 inovacija koje su dobile grantove na trećem konkursu programa StarTech. Novac će im pomoći da u narednih godinu i po dana razviju svoje proizvode i osvoje domaće i inostrano tržište
Projekat izgradnje biciklističke mreže u Beču
Srpska ekonomija
Tačno pred kraj godine je završena pretposlednja etapa izgradnje prvog biciklističkog autoputa u Beču koji će ubuduće voditi dužinom od sedam kilometara iz opštine Donauštat do centra grada. Sa ukupno oko 900 metara dvosmernog biciklističkog puta stvoren je pravi raj za bicikliste, a od sutra će ta deonica zvanično biti otvorena za saobraćaj
Beogradska zima u duhu tradicije, nasleđa i praznika
Srpska ekonomija
U okviru „Beogradske zime”, tradicionalne gradske manifestacije koja se organizuje pod pokroviteljstvom Grada Beograda, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je priredio zanimljiv program za decu pod nazivom „Tradicija, nasleđe i praznici”. Program je planiran za četvrtak, 28. decembar, od 12 do 15 časova
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Punoletni građani i naredne nedelje mogu da daju krv u prostorijama Instituta za transfuziju krvi Srbije i tokom brojnih akcija organizovanih na terenu. Podsećaju da je radno vreme Instituta, koji se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19, a subotom i praznicima od 8 do 15 sati
Šta Bečlije poklanjaju za Božić?
Srpska ekonomija
Kao i svake godine pokloni su neizostavan i centralni deo božićnih praznika. Prema sopstvenim navodima 88 odsto, oko 1,5 miliona, Bečlija će kupiti božićne poklone. „Više od 10 miliona paketića će završiti ispod jelki u Beču", kaže Margarete Gumpreht, rukovodilac odeljenja za trgovinu u Privrednoj komori Beča
Skoro 400 srpskih kompanija učestvovalo na najprestižnijim svetskim sajmovima
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) organizovala je u 2023. godini učešće srpske privrede na 22 međunarodna sajma u inostranstvu, od čega je 20 u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije (RAS). Na ovim prestižnim svetskim smotrama izvoznika učestvovalo je skoro 400 kompanija, održano je preko 13.000 sastanaka sa poslovnim partnerima, a dogovoreni izvozni poslovi premašili su 75 miliona evra
Mišlenova gastronomska ekspanzija
Srpska ekonomija
Treću godinu za redom svetski poznati gastronomski vodič MIŠLEN objavio je spisak beogradskih restorana koji će sa ponosom nositi prepoznatljive crvene table na svom ulazu i predstavljati najbolje gastronomske doživljaje glavnog grada. Turistička organizacija Srbije objavljuje da je Mišlenov izbor za svoje izdanje u 2024. godini porastao na 22 restorana prestonice Srbije