Za svaku državu veoma je važno da donese strategiju koja će se sprovoditi u cilju podsticanja određenih privrednih grana, a posebno kada je reč o razvoju industrije, izjavio je na skupu "Strategija nove industrijske politike Srbije 2021-2030" Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize PKS.
Na stručnom skupu koji su juče organizovali organizovali Privredna komora Srbije, Ministarstvo privrede RS, ekspertski timovi i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, istaknuto je da će nova strategija poboljšati industrijsku i privrednu konkurentnost Srbije, kao i da je to deo pregovaračkog poglavlja 20 sa Evropskom unijom, saopštila je PKS.
Nova Strategija industrijske politike 2021 - 2030. godine, u čijoj izradi aktivno učestvuju privrednici, stvoriće uslove za unapređenje industrijske konkurentnosti zemlje i novo zapošljavanje, rečeno je na skupu.
Pomoćnik ministra privrede Dragan Ugrčić je naglasio da će nova strategija poboljšati industrijsku i privrednu konkurentnost, kao i da je ona deo pregovaračkog pogavlja 20 sa EU.
"Prvi aspekt je nacionalni prioritet razvoja industrije i sticanje pametnog i održivog razvoja, gde smo uvažili preporuke EU. Takođe, uspostavljena je struktura koja se fokusira na četiri tematske celine: osnaživanje ljudskih resursa, digitalizaciju i inovacije, investicije i međunarodna dimenzija, i cikrularna ekonomija i smanjenje emisija ugljen-dioksida. Naša zemlja u ovim oblastima može da napravi kapitalne korake, kako u pojedinačnim sektorima, tako i u privredi u celini", naglasio je Ugrčić.
Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, analitiku, usluge, servise i pakete proizvoda PKS rekao je da strategija treba da bude usklađena sa EU, što je i preduslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja koje se tiče industrijske politike.
"Važno je da imamo jasno zacrtane mere kojima će država pomoći privrednu aktivnost, razvoja kadrova i zapošljavanje, investiranje i internacionalizaciju. Ne smemo da zaboravimo ni dva najvažnija procesa, a to su cikrularna ekonomija i digitalna transformacija", kazao je vesović.
On je ukazao da su to preduslovi da privreda može da funkcioniše u 21. veku i da se poveže sa evropskim i svetskim tržištem. Objasnio je da se sada sprovodi poslednja faza javno privatnog dijaloga sa kompanijama u organizaciji PKS i da se strategija ne donosi tako što su eksperti nešto napisali pa onda privreda dala komentare, već da su privrednici iz Srbije bili uključeni u njenu izradu od samog početka.
"Strategija u 21. veku mora stalno da evoluira pošto se menjaju okolnosti, pa ćemo imati redovni monitoring i praćenje efekata ovih politika", naglasio je Vesović.
Na skupu su predstavljeni glavni zaključci sprovedenog javno-privatnog dijaloga, kao i razmene mišljenja i iskustava između brojnih stručnjaka i relevantnih zainteresovanih strana iz javnih i privatnih zajednica.
Javno-privatni dijalog pokrenut je od strane Vlade Srbije u okviru procesa izrade nove strategije industrijske politike, kako bi se stvorili uslovi za poboljšanje industrijske konkurentnosti, održivog rasta i razvoja ekonomije, kao i novog zapošljavanja.
U procesu analize potreba privrede jedan od ključnih elemenata bilo je uključivanje mišljenja privatnog sektora: organizovano je 13 radionica u sklopu javno-privatnog dijaloga sa više od 360 predstavnika privatnih kompanija, sektorskih udruženja, klastera, obrazovnih i drugih institucija. Kroz javno-privatni dijalog identifikovani su problemi u srpskoj industriji, kao i barijere u vezi sa regulatornim okvirom, finansiranjem, administracijom, poslovnom okolinom, i pruženi su brojni predlozi i mere za poboljšanje.