Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pad proizvodnje automobila - ponuda ili potražnja

Beograd
Srpska ekonomija

Nedavni pad proizvodnje automobila u Nemačkoj izazvao je zabrinutost u ekonomijama CIE, jer je automobilski sektor od suštinskog značaja za mnoge od njih. Da bi se procenilo da li je na pomolu još jedna kriza, važno je razumeti prirodu tog sektora.

Nedavno usporavanje nemačke ekonomije izazvalo je zabrinutost u ekonomijama CIE, jer je praćeno vidljivim padom proizvodnje automobila. Sa junom, godišnja nemačka proizvodnja automobila zabeležila je oštar pad na 4,7 miliona (oko milion manje u odnosu na prosečnu godišnju proizvodnju iz 2015-17. godine) čime se približila niskim nivoima iz 2009. godine. Pad proizvodnje automobila – kako u pogledu brzine tako i obima – izrazito podseća na stanje iz 2009. godine. Da li bi trebalo da se brinemo da su slabi rezultati proizvodnje automobila snažan pokazatelj još jedne krize koja se sprema?

Značaj Nemačke i proizvodnje automobila u CIE

Rezultati proizvodnje automobila u CIE jasno govore u prilog tome da je automobilski sektor od suštinskog značaja za mnoge ekonomije CIE. Oko 10% dodate vrednosti i 6-9% radnih mesta u tim ekonomijama može da se direktno ili indirektno poveže sa automobilskom proizvodnjom, naročito ako se ima u vidu da je gotovo četvrtina automobila proizvedenih u EU sastavljena u zemljama CIE.

Taj region, sa godišnjom proizvodnjom od oko četiri miliona automobila, predstavlja drugog po veličini proizvođača u EU posle Nemačke. Takođe, proizvođači automobila i dobavljači u CIE važan su deo automobilskih globalnih lanaca vrednosti (GVC), posebno nemačkog, zaključuje Jurij Kotian, Sektor za istraživanje Erste Grupe.

Ciklični udar? Ne bi se reklo.

Kada se uporedi trenutni pad proizvodnje i prodaje automobila sa stanjem iz 2009. godine, uočljive su velike razlike. U 2009. godini pad proizvodnje automobila očigledno je bio rezultat negativnog udara na strani potražnje, prouzrokovanog porastom nezaposlenosti koji je umanjio dohotke domaćinstava, kao i velikog preokreta kreditnog impulsa. U ovom trenutku ne događa se ništa od gore navedenog, što ukazuje na to da ovaj pad nije u potpunosti uslovljen ekonomskim ciklusom.

Značajne promene u sastavu prodaje automobila - opadanje prodaje vozila na dizel, a porast električnih automobila – predstavljaju razliku koja može u velikoj meri objasniti nedavni pad prodaje automobila.

Promena u ukusu potrošača i kraj dizela

Pad registracija novih automobila u EU već određeno vreme isključivo je podstaknut opadanjem potražnje za dizel automobilima. U prvoj polovini 2019. godine registracija novih dizel automobila u EU opala je za 17% međugodišnje, nakon pada od 18% međugodišnje u 2018. godini. Udeo automobila na dizel u novim registracijama pao je na 31% u drugom kvartalu 2019. godine, znatno ispod najviše vrednosti od 55% dostignute 2012. godine.

Nakon eskalacije takozvanog „dizelgejt” skandala, pojačani planovi za smanjenje emisija putem strožih propisa jasno su ukazali na to da se doba dizel automobila bliži kraju. Iako dizel automobili još uvek nisu sasvim zabranjeni, postoji negativna percepcija prema njima, kao i velika nesigurnost kod potencijalnih kupaca u vezi sa tim da li će im biti dopušteno da u budućnosti koriste te automobile bez ikakvih ograničenja. Nekoliko zemalja i gradova usvojilo je ambiciozne planove koji imaju za cilj smanjenje zagađenja vazduha, a jedan od načina da se to učini jeste da se ograniči pristup dizel automobila gradskim zonama. Određene zemlje idu korak dalje i planiraju da za deceniju ili dve zabrane prodaju novih automobila na benzin i dizel.

Negativni udar na strani ponude – nedostatak privlačnih električnih vozila

Iz detaljne analize prodaje automobila, prilično je jasno da su segmenti sa najbržim rastom hibridna električna vozila (hibridi) i električna vozila (EV), što takođe podrazumeva plug-in hibride (PHEV). U Evropskoj uniji, električna vozila i hibridi zajedno imali su udeo od oko 7,5% (2,4%, odnosno 5,1%) u registracijama novih kola u drugom kvartalu 2019. godine. Međutim, mnogi proizvođači automobila kasne kada je reč o komercijalizaciji novih električnih vozila, pa potrošači moraju da se prijave na liste čekanja. Određeni potrošači odlažu kupovinu električnih vozila dok ne bude postojao veći izbor modela po pristupačnim cenama i razvijenija mreža stanica za punjenje.

Prema izveštaju organizacije Transport i životna sredina (T&E) „Planovi za električna kola proizvođača automobila širom Evrope 2019-2025”, broj dostupnih modela električnih vozila trebalo bi da se udvostruči u naredne dve godine, kako veliki proizvođači automobila budu ulazili na tržište. Do tada će motori na benzin i hibridi ostati najčešća zamena za one koji ne žele da kupe dizel automobil, a ne žele da predugo čekaju svoje „električno vozilo iz snova”. U zemljama u kojima su električna vozila veoma popularna, čak i prodaja automobila sa motorom na benzin opada, što ukazuje na to da se na njih ne gleda kao na privlačnu zamenu za dizel motore i klijenti su voljni da čekaju „bolja” električna vozila.

Implikacije za automobilski sektor u CIE

U sledećih pet godina očekuju se znatne promene u strukturi proizvodnje automobila u Evropi. Tokom tog perioda, ukupnu potražnju i proizvodnju moglo bi privremeno umanjiti odlaganje kupovine automobila, jer se pravi početak doba električnih vozila na baterije očekuje tek nakon 2025. godine. To bi moglo da dovede do privremeno niže putanje BDP-a u Češkoj Republici, Mađarskoj i Slovačkoj (odnosno 10% manja proizvodnja automobila umanjuje nivo BDP-a za 1%). U međuvremenu, mreža stanica za punjenje i ponuda baterija postaju sve veće širom Evrope. Nedostatak ponude baterija i prekidi u isporuci bili su glavna prepreka većoj proizvodnji električnih vozila u Evropi.

Prema izveštaju organizacije Transport i životna sredina (T&E), evropski proizvođači automobila su se obavezali da će investirati oko 145 milijardi evra u električne automobile i baterije. Izveštaj pokazuje i da bi 2023. godine trebalo da postoji dovoljno veliki kapacitet ponude baterija u Evropi (131 GWh), čime bi se izašlo u susret potražnji evropskih proizvođača automobila. Više od pola evropske proizvodnje baterija predviđeno je da se nalazi u CIE (u Poljskoj i Mađarskoj). Zemlje CIE bi trebalo da ubrzo osete prednosti obimnijih investicija u elektromobilnost, nakon što proizvođači automobila povećaju svoju proizvodnju električnih vozila i postaraju se da zadrže troškove na niskom nivou.

 

Ostali naslovi

Zelenim fasadama protiv klimatskih promena
Srpska ekonomija
Kako bi podstakla građane i preduzeća da se uključe u akciju rashlađivanja životnog prostora u najtoplijim mesecima u godini, gradska uprava planira ozelenjavanje 50 fasada u najgušće naseljenim ulicama Beča
Predstavljen predlog mera za zapošljavanje mladih Vlade Srbije
Srpska ekonomija
U Privrednoj komori Srbije danas je predstavljen predlog mera za zapošljavanje mladih Vlade Srbije, a prema kojem bi od 1. januara iduće godine kompanije koje zapošljavaju lica koja nisu bila u radnom odnosu tokom 2019. bile oslobođene plaćanja 70 odsto poreza na zarade i doprinose za PIO za ta lica u celosti tokom 2020. godine, odnosno u najvećem delu tokom 2021. i 2022. godine
Vulin: Vojska Srbije ceni podršku i pomoć NR Kine
Srpska ekonomija
Ministar odbrane u Vladi Srbije Aleksandar Vulin, zajedno sa načelnikom Generalštaba VS generalom Milanom Mojsilovićem i ambasadorkom NR Kine Čen Bo, obišao je u kasarni "Narodni heroj Stevica Jovanović" u Pančevu prikaz dela sredstava i opreme koju je Kina donirala Vojsci Srbije
Cena nafte pala ispod 64 dolara za barel
Srpska ekonomija
Cena nafte pala je ispod 64 dolara za barel nakon što je jedan neimenovani izvor rekao da će Saudijska Arabija brže nego što je očekivano obnoviti proizvodnju
Amerikanci najbogatiji na svetu, iza njih Švajcarci
Srpska ekonomija
Amerikanci su sada najbogatija nacija na svetu jer su pretekli Švajcarce, dok se u ostatku sveta postepeno "topi" bogatstvo, pokazuje najnoviji Izveštaj o globalnom bogatstvu nemačke osiguravajuće kuće Alijanc
Brza pruga od Bеograda do Budimpеštе od izuzеtnog značaja i za Srbiju i za NR Kinu
Srpska ekonomija
Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala sе danas s ambasadorkom NR Kinе Čеn Bo i dеlеgacijom kinеskе kompanijе „Čajna rеjlvеj intеrnеšеnеl kompani“ (CRIC), sa kojim jе razgovarala o rеalizaciji projеkta rеkonstrukcijе i modеrnizacijе brzе prugе od Bеograda do Budimpеštе
Firme iz Srbije na sajmu prehrane u Moskvi
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije (PKS) i Razvojna agencija Srbije (RAS), uz podršku programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, organizuju nastup 15 domaćih kompanija na međunarodnom sajmu hrane i pića „World Food Moscow“, koji će se održati u Moskvi od 24. do 27. septembra 2019. godine
Inicijativi za odgovorno bankarstvo pristupilo 130 banaka iz 46 zemalja
Srpska ekonomija
Vodeće svetske banke, ukupno njih 130 iz 46 zemalja, potpisale su načela odgovornog bankarstva u Njujorku koja su razvijena u uskoj saradnji sa UNEPFI, Finansijskom inicijativom UN programa za okolinu
Hrvatska dokapitalizuje Croatia Airlines sa 33,7 miliona evra
Srpska ekonomija
Hrvatska vlada usvojila je meru o izdvajanju 33,7 miliona evra za nacionalnog avio-prevoznika Croatia Airlines
Fejsbuk kupio kompaniju koja proizvodi botove
Srpska ekonomija
Kompanija Fejsbuk (Facebook) kupila je izraelski startap Servicefriend, objavio je finansijski list TheMarker, pozivajući se na jednog od investitora u kompaniji