Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali predstavio je danas narodnim poslanicima set poreskih zakona, kojima se predviđa znatno rasterećenje privrede i smanjenje poreskog opterećenja rada, što će doprineti daljem rastu privrede i otvaranju novih radnih mesta.
Mali je tom prilikom ukazao na to da stopa nezaposlenosti iznosi 9,5 odsto, što je apsolutni rekord od kada se meri nezaposlenost od 1995. godine.
Prema njegovim rečima, to ukazuje na to da smo na pravom putu kada je naša ekonomska politika u pitanju, da idemo sa povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti, a sledeći cilj je da stignemo evropski prosek od šest do sedam odsto i da ga smanjujemo još više.
Upravo poreski zakoni koji su danas pred poslanicima treba to da nam omoguće, objasnio je on i napomenuo da možda prvi put u skorijoj istoriji koristimo fiskalni prostor kako bismo podstakli zapošljavanje.
Ministar je precizirao da su predviđeni i poreski podsticaji za novozapošljavanje, podsetivši na to da je prošle godine porez na zarade smanjen sa 63 na 62 odsto, a od sledeće godine će biti 61 odsto.
Trošak za državu je 13,1 milijardi, dakle mi se na neki način odričemo tih prihoda kako bi više ostalo privredi, upravo da bi oni povećavali plate, zapošljavali i investirali više. To je strategija od koje nećemo odustati u budućnosti, podvukao je Mali.
Set zakona sadrži poreske podsticaje za novo zapošljavanje, jer je strateški cilj smanjenje nezaposlenosti, na koje se najviše odnosi Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Ministar je u skladu sa tim objasnio da poreski podsticaji podrazumevaju do 100 odsto oslobađanja od poreza i doprinosa na plate za prvu godinu zapošljavanja, pa onda za drugu i za treću, uz napomenu da sve ove mere treba da podstaknu zapošljavanje kako mladih, tako i svih građana Srbije.
Naime, kako je precizirao, za zarade isplaćene od 1. januara 2020. do 31. decembra 2020. godine predviđena je olakšica u visini od 100 odsto, do 31. decembra 2021. godine u visini od 95 odsto i do 31. decembra 2022. godine u visini od 85 odsto.
Olakšice u vidu smanjenja osnovice doprinosa u visini od 70 odsto, kako je objasnio, odnose se na zarade za novonastanjena lica, odnosno povratnike iz inostranstva.
Doneli smo odluku da taj strateški cilj ubrzanja rasta i povećanja zaposlenosti ostvarimo kroz poreske podsticaje, rekao je ministar i podsetio na podatak da od 2012. godine do danas imamo više od 620.000 novozaposlenih u Srbiji.
Takođe, kako je najavio, predviđeno je smanjenje stope doprinosa za PIO sa 26 na 25,5 odsto, tako da je na taj način poslodavac oslobođen od plaćanja dela doprinosa na njegov teret u visini od 0,5 odsto.
Set poreskih zakona čine i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Poslanici razmatraju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanja i nošenja dobara.
Na dnevnom redu je i Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava, kao i Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2019. godinu.
Svaki od ovih zakona predviđa olakšice i poboljšanja, koja su usmerena na to da našu ekonomsku politiku usmerimo ka poboljšanju životnog standarda i ubrzanju privrednog rasta, zaključio je Mali.