Bliži se 31. oktobar, Svetski dan štednje, koji nas podseća na njen značaj za svakog od nas, kao i za ukupni rast privrede. Šta sve utiče na formiranje kamatnih stopa na štednju? Zbog čega su na niskim nivoima i kakve će biti u godinama pred nama? Kako tumačiti specifičnu pojavu negativnih kamatnih stopa? Na ova pitanja odgovori nisu mogući bez uvida u funkcionisanje bankarskog sistema, kao i u makroekonomske okolnosti.
Miloš Zečević, direktor Službe upravljanja aktivom i pasivom u Erste Banci u najnovijoj analizi na blogu Erste Banke ističe da su aktuelne kamatne stope na evro štednju u Srbiji su, iako manje primamljive za štediše nego pre jedne decenije, i dalje veće nego u zemljama evrozone. Očekivanje je da će ostati na trenutnim nivoima i u naredne dve do tri godine;
· Naše tržište je za sada daleko od negativnih kamatnih stopa na evro depozite stanovništva. Najveći uticaj na formiranje kamatnih stopa na štednju na domaćem tržištu imaju eksterna makroekonomska kretanja, pre svega trend uporno niske inflacije i niskih kamatnih stopa u evrozoni, ali i poboljšanje određenih parametara domaće ekonomije, koje je uticalo na smanjenje premije rizika zemlje i posledično smanjenje dinarskih kamatnih stopa na lokalnom bankarskom tržištu - naglašava Zečević.