Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je da će u okviru novog investicionog plana "Srbija 2025" od ukupno predviđenih 14 milijardi evra, devet milijardi evra biti uloženo u transportnu infrastrukturu, saopštila je Vlada Srbije.
Mihajlović je rekla da zbog toga poziva sve domaće građevinske firme i preduzetnike da se dobro pripreme za sledećih nekoliko godina jer će biti dosta posla.
I upravo ovaj investicioni program "Srbija 2025" najbolje govori kako ova Vlada Srbije i predsednik Srbije Aleksandar Vučić vide i kako razumeju šta je najvažnije za budućnost naših građana. Gde imamo dobru infrastrukturu, dobre puteve, nove pruge, tamo gde se lako stiže do bilo kog drugog grada u Srbiji ili u regionu, tu mladi ljudi imaju bolje uslove za život i manje razloga da razmišljaju o odlasku iz Srbije, ocenila je Mihajlović za Politiku.
Potpredsednica Vlade je objasnila da će najveći deo novca biti uložen u puteve, približno pet milijardi evra.
Prema njenim rečima, to uključuje nastavak gradnje auto-puteva Preljina-Požega, Sremska Rača - Kuzmin kao dela auto-puta ka Sarajevu, Pojate-Preljina (Moravski koridor), auto-puta i brze saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica.
Tu je i početak gradnje auto-puta Niš-Merdare-Priština, Beograd-Zrenjanin, planirano je i povezivanje centralne sa istočnom Srbijom preko Šumadijskog koridora, povezivanje Valjeva sa auto-putem „Miloš Veliki“, kao i izgradnja više brzih saobraćajnica, uključujući Sombor-Kikinda-Vrbas i Požarevac - Veliko Gradište - Golubac.
Naravno, predviđena je i obnova 5.000 kilometara lokalnih i regionalnih puteva širom Srbije, istakla je Mihajlović.
Ona je dodala da je za ulaganja na železnici predviđeno više od 3,5 milijardi evra, a u vodnom saobraćaju približno 274 miliona evra, što uključuje izgradnju nove luke u Beogradu i proširivanje kapaciteta luka u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Bogojevu i Prahovu.
Mihajlović je ukazala na to da je prioritet za železnicu završetak modernizacije Koridora 10 od Beograda do Niša i to za brzine do 200 kilometara na sat, kao i dalje do Dimitrovgrada i do Preševa.
Ovakvom prugom Srbija bi postala glavna transportna ruta za železnički saobraćaj između centralne Evrope i grčkih luka Pirej i Solun. Tu je i obnova barske pruge od Valjeva do granice sa Crnom Gorom, dužine oko 210 kilometara, koju ćemo raditi zajedno sa “Ruskim železnicama”, navela je Mihajlović.
Takođe, ona je napomenula da se nastavlja gradnja brze pruge od Beograda do Budimpešte, kao dela kineskog globalnog projekta "Pojas i put", gde treba da počnu radovi i na deonici od Novog Sada do Subotice.
Čeka nas i izgradnja novog dispečerskog centra na železnici, gde će se iz jednog mesta na najmoderniji način upravljati čitavom železnicom u Srbiji. Počinjemo i izgradnju intermodalnog terminala u Batajnici kojim bi se povezali različiti vidovi transporta. Pored toga, prioritet je i realizacija projekta izgradnje metroa, kojim bi se dugoročno unapredio saobraćaj u Beogradu, naglasila je ona.
Potpredsednica vlade je navela i da će biti ulagano u vazdušni saobraćaj, gde je u fokusu razvoj Aerodroma „Morava“ kod Kraljeva, na kojem će se graditi nova pista, a od ovog aerodroma očekuje se da bude centar za razvoj kargo saobraćaja, čemu će doprineti i gradnja Moravskog koridora.
Mihajlović je poručila da nema nameru da odustane od provere svakog dinara koji je utrošen za izgradnju Koridora 10, dodavši da je analiza u izradi, ali nije završena jer još nisu završeni svi radovi na Koridoru 10.
Ona je rekla da su ostali radovi koji ne utiču na bezbedan saobraćaj, ali koji moraju da se završe kako bi se dodatno obezbedile i osigurale sve pozicije kako u Grdeličkoj klisuri, tako i na delu auto-puta na izlasku iz Sićevačke klisure.
I ti radovi će trajati čitave ove godine. Ali ono što u ovom trenutku znamo, jeste da je do sada na izgradnju istočnog kraka Koridora 10 (E 80) od Niša do Dimitrovgrada potrošeno 485 miliona evra, a na izgradnju južnog kraka Koridora 10 (E 75) od Niša do Preševa do sada je potrošeno 630 miliona evra. Obećala sam da ću proveriti svaki dinar i to ću i da uradim, naglasila je ona.
Potpredsednica Vlade je govoreći o potrebi donošenja specijalnog zakona o infrastrukturi, istakla da je jedini cilj tog zakona ubrzanje gradnje, a da oni koji kritikuju to čine jer nikada nisu radili na poslovima infrastrukture.
Mihajlović je navela da je jedini razlog za donošenje ovog zakona brzina i sprečavanje nepotrebnog gubljenja vremena, ukazavši da je na osnovu dosadašnjeg iskustva zaključeno da je veliki deo vremena izgubljen na rešavanje imovinsko-pravnih odnosa pre izdavanja potrebnih dozvola za puteve, pruge i slično.
I to je bio jedan od glavnih razloga za kašnjenja, a nemamo vremena za bacanje. Ministarstvo u svojim planovima za 2020. godinu i naredne dve godine ima projekte vredne oko pet milijardi evra, od novih auto-puteva, pruga, brzih saobraćajnica, rehabilitacije 5.000 kilometara regionalnih i lokalnih puteva, naglasila je Mihajlović.
Ona je istakla da su sve to projekti linijske infrastrukture koji se grade u dužinama od nekoliko desetina i stotina kilometara i na nekoliko hiljada katastarskih parcela.
I ovaj zakon je neophodan samo kako bismo ubrzali stvari, od procesa pribavljanja zemljišta, do izdavanja neophodnih dozvola i ubrzanja javnih nabavki neophodnih za realizaciju ovih projekata od značaja za Srbiju. Nema drugog razloga, navela je ona.
Prema njenim rečima, građevinarstvo je i dalje najveći motor razvoja Srbije, a rezultati građevinarstva u 2019. godini su nastavak višegodišnjeg trenda koji se očekuje i u 2020. godini, koji je pokrenut reformama u građevinarstvu i efikasnijom realizacijom infrastrukturnih projekata.
Potpredsednica vlade je istakla da je zato Srbija danas deveta na svetu po izdavanju elektronskih građevinskih dozvola dok je vrednost izvedenih radova u građevinarstvu povećana od 2014. do 2018. godine sa 202 milijarde dinara na 332 milijarde dinara.
Mihajlović je navela i da je učešće građevinarstva u BDP-u povećano u tom periodu sa 3,2 odsto na 4,5 odsto, a u 2019. godini premašiće pet odsto.
Takođe, ona je napomenula da je samo u trećem kvartalu 2019. godine zabeležen rast vrednosti izvedenih građevinskih radova od 40 odsto, što je najveći zabeležen rast, a imaćemo još veći rast u poslednjem kvartalu.
U oktobru smo ponovo oborili rekord po broju izdatih građevinskih dozvola u jednom mesecu, čak 2.433! A u čitavoj 2019. godini ukupno je izdato više od 21.000 građevinskih dozvola, zaključila je Mihajlović.