Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Autentična hrana i rukotvorine su najbolji brend Srbije

Beograd
Srpska ekonomija

U Grijer kući u Švajcarskoj, više od 170.000 turista svake godine može uživo da posmatra pravljenje unikatnog sira sa geografskom oznakom i kupovinom proizvoda i suvenira doprinese razvoju lokalne zajednice. Mesto ovako razvijenog iskustvenog turizma u Srbiji ne postoji, iako je naša zemlja zaštitila više od 50 proizvoda, po čemu je ispred Švajcarske.

To je jedan od primera dobre prakse predstavljenih na prvom Švajcarsko-srpskom forumu, koji su organizovali SEEDEV i NALED, uz podršku Švajcarske razvojne saradnje, a koji pokazuju kako proizvodi sa geografskom oznakom (GI) porekla mogu biti pokretači razvoja lokalne i regionalne ekonomije, malih i velikih proizvođača, čuvari tradicionalnih tehnika proizvodnje i kulturnog nasleđa, navodi se u saopštenju.

U svetu, proizvoda sa GI oznakom ima oko 8.000 i to samo u domenu poljoprivrede i hrane, od čega je gotovo polovina (3.900) registrovana u Evropi. Vrednost prometa ovim proizvodima samo u Evropskoj uniji premašuje 55 milijardi evra godišnje i čini 15% evropskog izvoza hrane i pića.

Leskovački ajvar, užička pršuta, zlatarski sir, pirotski ćilim, ariljska malina, bezdanski damast, Sirogojno pletenine, tekeriški peškir i grnčarija iz Zlakuse, samo su deo liste autentične hrane, rukotvorina i zanata, čiji je razvoj podržala Vlade Švajcarske kroz brojne programe.

- S obzirom na to da su tradicija i nasleđe srpske gastronomije podjednako vredni kao švajcarski, radili smo na jačanju vidljivosti GI proizvoda, boljem razumevanju njihovog tržišnog potencijala i upravljanju kvalitetom. Naša podrška usmerena je na ohrabrivanje proizvođača da udruženo rade na promociji i plasmanu GI proizvoda, jačanju njihovih kapaciteta i kontroli kvaliteta proizvoda – izjavio je Filip Ge, ambasador Švajcarske u Srbiji.

Vladan Vasić, član UO NALED-a i gradonačelnik Pirota, grada čiju slavu u svetu pronose pirotski ćilim, kačkavalj i peglana kobasica, istakao je da osim hrane i rukotvorine mogu da budu vredan resurs za lokalni ekonomski razvoj.

- Izrada rukotvorina predstavlja drugi najvećih izvor prihoda poljoprivrednih gazdinstava u EU i da bi se Srbija primakla tom rezultatu, potrebna je sistemska podrška države i lokalnih samouprava udruženjima proizvođača, u pakovanju, dizajnu i plasmanu. Čak 56% udruženja ističe da im je upravo to potrebno, a svako drugo nema svoj prostor za rad i za takvu vrstu podrške gledaju u svoju lokalnu samoupravu – dodao je Vasić.

Proizvodi s geografskom oznakom su sinonim ne samo za autentičnost već i za kvalitet. Za tri četvrtine naših građana, GI oznaka je potvrda da su sastojci korišćeni za pripremu isključivo iz kraja iz kojeg je proizvod, a 54% da je proizveden na tradicionalan način. Istraživanje stavova potrošača, sprovedeno neposredno pre foruma, pokazalo je i da građani najčešće kupuju proizvode sa GI oznakom zbog ukusa (69%), uverenja da su zdraviji (56%), da su pravljeni ručno i domaćinski (53%) i zbog želje da pomognu razvoj srpskih proizvoda (50%).

Ostali naslovi

Konkretni rezultati jačanja partnerstva Srbije i Kine
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je nakon završetka posete Šangaju da očekuje više kineskih investicija u Srbiji, a posebno u oblasti inovacija, tehnologije, istraživanja i razvoja svega što će nam doneti ubrzan razvoj i konkurentnu prednost u budućnosti
Dementne osobe u bečkom javnom prevozu
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik „Wiener Linien“ je zajedno sa Bečkim univerzitetom, Kancelarijom za održivu kompetenciju i društvom „Caritas Socialis“ dve i po godine istraživao na temu dementnih osoba u javnom prevozu
Povišica od oko 8. 000 dinara u proseku premijerki, ministrima, poslanicima
Srpska ekonomija
Zahvaljujući novom povećanju plata u javnom sektoru povišice od osam odsto dobiće i premijerka, ministri, poslanici i ostali visoko pozicionirani u Nemanjinoj 11 i srpskom parlamentu, a njihove novembarske zarade biće u proseku veće za oko 8.000 dinara
Uskoro povećanje neoporezivog dela stipendija na 30.000 dinara
Srpska ekonomija
Umesto dosadašnjih 11.741 dinara, neoporezivi deo za stipendije i kredite učenika i studenata biće uskoro povećan na 30.000 dinara mesečno, a taj predlog usvojen je u Vladi Srbije i nalazi se u skupštinskoj proceduri u okviru izmena zakona o porezu na dohodak građana
Beč podstiče nove medijske projekte
Srpska ekonomija
Za finansiranje medijskih projekata Agencija Grada Beča je izdvojila 2,5 za narednu odnosno 7,5 miliona evra za sledeće tri godine
Konferencija Cirkularna ekonomija u regionu
Srpska ekonomija
Zajedničkim akcijama na regionalnom i globalnom nivou usmerenim na primenu novih tehnologija baziranih na održivom korišćenju resursa i energetskoj efikasnosti, okretanjem ka zelenoj ili cirkularnoj ekonomiji, obezbedićemo brži razvoj i zdraviju životnu sredinu, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan govoreći danas na Konferenciji "Cirkularna ekonomija u Regionu: Povezivanje radi održivosti i rasta" koja se na visokom nivou održava na Bledu, Slovenija
Vučić razgovarao sa Čakrabartijem u Ženevi
Srpska ekonomija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Ženevi sa predsednikom Evropske banke za obnovu i razvoj Sumom Čakrabartijem, sa kojim je razgovarao o globalnim ekonomskim kretanjima, privrednom rastu zemalja regiona Zapadnog Balkana i projektima EBRD u Srbiji
Kontroverze koje prate 5G tehnologiju
Srpska ekonomija
Drugog dana šeste po redu regionalne biznis i IT konferencije BIZIT „Digitalna ekonomija“, održao se interesantan i dinamičan panel koji je analizirao najintrigantniju temu u skorije vreme, 5G tehnologiju i kontroverze koje je prate
Na BIZIT-u o Master 4.0
Srpska ekonomija
Tradicionalno, BIZIT se okončava blokom posvećenim obrazovanju. Ove godine je postao aktuelan Master 4.0, ali su pretresana pitanja i problemi kompletnog školskog sistema – sa naglaskom na visokoškolski sistem, imajući u vidu učesnike panela o obrazovanju
Paunović: Transparentnost u ostvarivanju prava nacionalnih manjina
Srpska ekonomija
Direktorka kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije Suzana Paunović učestvovala je u Briselu na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Evropskoj uniji