Ekonomski rast u Kini je prošle godine bio najniži u proteklih trideset godina.
Zvanične brojke pokazuju da je druga ekonomija sveta porasla za 6,1 odsto u 2019. godini u odnosu na godinu ranije, a to je najmanji rast u poslednjih 29 godina.
Kina se suočava sa slabom domaćom potražnjom, a oseća i posledice trgovinskog rata sa SAD.
Vlada je implementirala mere u poslednje dve godine u pokušaju da se poveća ekonomski rast, prenosi Bankar.rs.
Ovakva situacija je rezultat tenzija sa SAD, koje traju gotovo dve godine, ali ima nade da će doći do poboljšanja saradnje s Amerikancima. Ove sedmice su Vašington i Peking potpisali “prvu fazu” dogovora o trgovini.
Kao odgovor na niži ekonomski rast očekuje se da će Peking primeniti mere stimulacije čiji je cilj da ublaže usporavanje ekonomskog rasta kao što su smanjenje poreza i omogućavanje lokalnim vladama da prodaju velike količine obveznica za finansiranje njihovih infrastrukturnih programa.
Banke su takođe ohrabrene da daju veće kredite, posebno malim firmama. Novi krediti u domaćoj valuti su dostigli rekord prošle godine te iznose 2,44 biliona dolara.
Do sada se ekonomija sporo razvijala, a rast investicija je pao na rekordno niske nivoe.
Istorijski gledano, Kina je doživela mnogo veću ekonomsku ekspanziju u prvoj deceniji 21. veka, preciznije, dvocifren procentualni rast.
No, iako je stopa od 6,1 odsto najmanja u gotovo tri decenije, mnogo je veća u odnosu na druge vodeće ekonomije.
Američka centralna banka je, na primer, prognozirala da će američka ekonomija ove godine narasti za 2,2 odsto.