Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obeležavanje Međunarodnog dana borbe protiv dečjeg rada

Srbija i svet
Foto: Sajt Vlade Srbije
Srpska ekonomija

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podseća povodom 12. juna, Međunarodnog dana borbe protiv dečjeg rada, na nužnost da deca, kao najosetljivija društvena grupa, budu zaštićeni od svake vrste eksploatacije, pa tako i radne, te da prilikom eventualnog radnog angažmana moraju da dobiju dodatnu i adekvatnu zaštitu.

Međunarodni dan borbe protiv dečjeg rada obeležen je prvi put 12. juna 2002. godine, u organizaciji Međunarodne organizacije rada, s ciljem podizanja svesti i pokretanja akcija u svetu protiv dečjeg rada i zapošljavanja dece, tražeći podršku, pojedinih vlada, civilnog društva, kao i medija, u kampanji protiv svakog oblika izrabljivanja dece.

Slogan ovogodišnjeg obeležavanja ovog dana  je „Socijalna pravda za sve -  zaustavite dečji rad!“

Primereno angažovanje deteta u porodičnim poslovima, poslovima van kuće tokom raspusta, sa ciljem obezbeđivanja zarade za svoje potrebe, rad koji je primeren uzrastu deteta, a koji pri tom ne ometa školovanje ili slobodno vreme deteta, smatra se poželjnim i neophodnim radi sticanja radnih navika i funkcionalnog osposobljavanja za život.

Međutim, deca koja žive i odrastaju u teškim materijalnim i socijalnim uslovima, lako postaju žrtve nedozvoljenog radnog angažovanja.

Mogućnosti za tako nešto se uvećavaju ukoliko se siromaštvo i socijalna isključenost dece i roditelja poklapaju sa pripadnošću nekoj od društveno osetljivih podgrupa.

Najugroženije su devojčice iz najsiromašnijih porodica, deca romske nacionalnosti (uključujući decu iz podstandardnih naselja), deca u uličnoj situaciji, deca sa teškoćama u razvoju, deca u sukobu sa zakonom, deca migranti (uključujući decu iz porodica povratnika po sporazumu o readmisiji) i deca u ruralnim područjima uključena u rad u poljoprivredi.

Prema globalnim procenama dečjeg rada za 2020. godinu, 160 miliona devojčica i dečaka rade, od kojih je polovina na opasnim poslovima.

Takođe, 112 miliona dece je u poljoprivredi, a regrutovanje dece vojnika se nastavlja.

U periodu od 2016. do 2020. godine, dečji rad se povećao za 8,9 miliona, u potpunosti među decom uzrasta od 5 do 11 godina.

Usvajanjem Rukovodećih načela o biznisu i ljudskim pravima od strane Ujedinjenih nacija i sprovođenje principa „Zaštiti, poštuj, otkloni“ trebalo bi da doprinese smanjenju ovih trendova.

Takođe, u Agendi 2030. podcilj 8.7. odnosi se na prisilni rad i dečji rad i postavlja čovečanstvu sledeće preporuke: „Preduzeti neposredne i delotvorne mere da bi se iskorenio prisilni rad, uklonilo ropstvo i trgovina ljudima i obezbedila zabrana i eliminacija najgorih oblika dečjeg rada, uključujući regrutovanje i korišćenje dece vojnika, a do 2025. godine iskoreniti zloupotrebu dečjeg rada u svim oblicima“.

Komitet za prava deteta UN-a je 2017. godine doneo Opšti komentar br. 21 o deci u uličnoj situaciji.

Zloupotreba dečjeg rada remeti obrazovanje tako što onemogućava dete da redovno pohađa ili ga primorava da napusti školovanje.

U opasne i nedozvoljene vidove ove pojave spadaju trgovina decom, iskorišćavanje deteta za prostituciju, iskorišćavanje deteta za pornografiju i zloupotreba dečjeg rada.

U godini obeležavanja 75-godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima podsećamo da celokupna društvena zajednica mora biti senzibilisana, a ovlašćeni akteri obučeni, radi uspešne identifikacije i rehabilitacije deteta žrtve.

Prevencija podrazumeva smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti dece iz najosetljivijih grupa, osnaživanje porodice kroz univerzalni pristup socijalnoj zaštiti i podizanje svesti o značaju obrazovanja kao i uspostavljanje institucionalnih mehanizama zaštite.

Kao i sve druge pojave koje ugrožavaju uživanje ljudskih prava, i zloupotreba dečjeg rada je složena i višeslojna, kako u pogledu aktera, tako i u pogledu oblika.

Zato je neophodno posvećeno, kontinuirano i sinhronizovano delovanje svih relevantnih segmenata državnog i civilnog sektora.

Položaj dece u društvu mora biti neprikosnoven u pogledu poštovanja i zaštite njihovih prava i njihove bezbednosti u svakom smislu.

Kada su deca u pitanju, a pogotovo u kontekstu zloupotrebe njihovog rada, odgovornost je na svima nama, od roditelja, rodbine, komšija, preko nastavnika, zdravstvenih radnika do pripadnika policije i vojske.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ove godine na Međunarodni dan borbe protiv dečjeg rada 12. juna organizuje društveni dijalog na temu „Deca u uličnoj situaciji“, koji se održava u Centru za integraciju mladih – Klub 16, Cetinjska 15a u Beogradu sa početkom u 13 časova.

Ostali naslovi

Počeo drugi krug projekta Digitalizacija pijaca
Srpska ekonomija
Projekat digitalizacije pijaca ovog proleća ulazi u drugi krug, u okviru kojeg će građani dobiti priliku da bezgotovinski plaćaju i sa druge strane reke, na pijacama „Blok 44“, „Zemun“ i „Stari Merkator“. Tim povodom Dušanka Golubović, državni sekretar Ministarstva poljopivrede, šumarstva i vodoprivrede, obišla je pijacu „Stari Merkator“
Premijerka Brnabić u dvodnevnoj poseti Londonu
Srpska ekonomija
Premijerka će prvog dana učestvovati na panelu u Public Hall-u pod nazivom ”Šta je budućnost digitalizacije?”. Takođe, danas je planirana večera sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan lordom Stjuartom Pičom.
Borbeni timovi 72. brigade za specijalne operacije na zadacima u rejonu preventivnog razmeštaja
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane saopštilo je da borbeni timovi 72. brigade za specijalne operacije zadatke realizuju 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji kako bi se osigurala vrhunska osposobljenost, fizička pripremljenost i mentalna snaga vojnika i starešina, te visok nivo borbene gotovosti ove elitne jedinice Vojske Srbije
Na panoima autobuskih stajališta i na LED ekranima u vozilima dostupne sve informacije o kupovini karata
Srpska ekonomija
Za sve Beograđane koji još uvek imaju bilo kakve nedoumice koje se tiču novog sistema javnog prevoza u glavnom gradu, Gradska uprava pripremila je dodatna obaveštenja o njegovom funkcionisanju. Informacije za sve građane postavljene su na svim panoima koji se nalaze na autobuskim stajalištima širom grada
Potpisani ugovori za finansiranje projekata udruženja iz nedovoljno razvijenih opština
Srpska ekonomija
Za ovu namenu ukupno je opredeljeno 15.000.000 dinara. Na poziv Kabineta za unapređenje nedovoljno razvijenih opština ove godine stiglo je rekordnih 122 prijave projekata, dok je sredstva dobilo 75 udruženja
Regionalne integracije motor ekonomskih promena i prečica do EU
Srpska ekonomija
Održana Skupština PKS-a kojoj su ambasadori SAD, EU i Italije, Kristofer Hil, Emanuel Žiofre i Luka Gori. Oni su poručuli da je Zapadni Balkan region velikih ekonomskih mogućnosti, prirodnih potencijala, dobrih tradicionalnih i inovativnih industrija i da što pre treba da bude deo Evropske unije. Na tom putu ima podršku evropskih partnera i Sjedinjenih Američkih Država
Izvršeno preko 3,5 miliona plaćanja skeniranjem NBS IPS QR kôda
Srpska ekonomija
Broj plaćanja na ovaj način neprekidno se povećava, saopštila je NBS i podseća građane na jednu od najznačajniji funkcionalnosti u sistemu za instant plaćanje – korisnici aplikacija mobilnog bankarstva jednostavno i sigurno mogu platiti mesečne račune različitih pružalaca usluga skeniranjem NBS IPS QR kôda
EU je uz tebe i u junu, mesecu prilika
Srpska ekonomija
Priča o prilikama nastavlja se tokom EU Nedelje prilika koja će se održati od 21. do 26. juna u Beogradu, Nišu i Novom Sadu. Ovaj petodnevni događaj sa više od 120 interaktivnih sesija pružiće građanima Srbije priliku da saznaju više o konkretnim mogućnostima u različitim oblastima
Prosečna zagrebačka neto plata za mart 1323 evra
Srpska ekonomija
Plata je nominalno povećana za 2,4 odsto u odnosu na februar i 11, 8 odsto u odnosu na mart prošle godine. U poređenju sa prosečnom mesečnom platom za mart na nivou Hrvatske, koja je iznosila 1.130 evra, prosečna zagrebačka neto plata isplaćena za taj mesec bila je veća za 193 evra
Enzim korena rena stvoren u laboratoriji u Beču
Srpska ekonomija
Peroksidaza rena se dobija iz korena rena što ima velike nedostatke. Poljoprivredni prinos nije uvek isti, a korenje ne proizvodi samo jednu verziju enzima, već čitavu porodicu sličnih enzima u različitim količinama. Naučnici Tehničkog univerziteta u Beču su uspeli da razviju pouzdanu, preciznu metodu sinteze enzima u laboratoriji