Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mali: Otvaranjem Poglavlja 4 do slobodnijeg tržišta kapitala

Srbija
Ministarstvo finansija
Srpska ekonomija

Ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali danas je istakao da za večeras najavljeno otvaranje Poglavlja 4 – slobodno kretanje kapitala, u pregovorima sa Evropskom unijom, predstavlja još jednu potvrdu uspeha ekonomskih reformi, saopštilo je ministarstvo finansija.

Najavljeno je da će večeras Poglavlje 4, biti otvoreno na Međuvladinoj konferenciji EU i Srbije, u Briselu.

"Ovo je veliko priznanje za našu zemlju i potvrda dobro sprovedenih ekonomskih reformi. Danas pričamo o slobodnom kretanju tržišta kapitala i reformi finansijskog tržišta, dok je to ranije bilo nezamislivo", naveo je ministar finansija na sednici Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava Narodne Skupštine.

On je dodao da svi ekonomski indikatori pokazuju da su najteže mere iza nas, da je završena fiskalna konsolidacija, a logično, unapređenje privrednog ambijenta vodi do razvoja tržišta kapitala.

Mali je naglasio da Poglavlje 4, jedno od osam Poglavlja u pregovorima sa EU, koja se odnose na oblast finansija. Objasnio je da je reč o šestom Poglavlju po redu koje se otvara, a da će se raditi na tome da se što pre steknu uslovi za otvaranje preostala dva. 

Precizirao je da je reč o Poglavlju 16, koje se odnosi na poreze, odnosno akciznu politiku, kao i o Poglavlju 8, koje se odnosi na zaštitu konkurencije.

Mali je rekao da je veoma važno za otvaranje ovog Poglavlja bilo usvajanje Zakona o finansijskim i alternativnim finansijskim fondovima, i drugih zakona koji su usvojeni u prethodnom periodu.

"Veliki je broj zakona i podzakonskih akata koje smo usvojili, a koji su usmereni na sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Postali smo primer zemlje koja se i kroz zakonska rešenja uspešno nosi sa ovim izazovima", rekao je Mali i podsetio da je veliki uspeh skidanje naše zemlje sa tzv. "sive liste" FATF-a. 

Na sednici Odbora, na kojoj su se razmatrali Predlozi zakona o završnim računima budžeta od 2002. do 2018. godine, ministar je rekao da se kroz transparentan proces, javnost upoznaje kako se trošio novac u prošlosti, čime će posle 17 godina biti uspostavljena dobra budžetska praksa.

"Završni računi su važni, jer građani vide kako su se planirana sredstva trošila, to je pitanje transparentnosti i dobre budžetske prakse, da se posle usvajanja budžeta usvoji i završni račun, da bi se videlo na koji način su potrošena javna sredstva", rekao je Mali i dodao da će se sledeće godine, uz Predlog zakona o budžetu, naći i završni račun.

Ministar je obavestio poslanike da je pripremljena analiza trošenja novca od 2002. godine do danas, te da je primetno da je posle turbulentnog perioda i ekonomske krize 2008. godine, kao i problema od 2011. do 2013. godine, postepeno došlo do stabilizacije, što se ogleda u smanjenju javnog duga i rastu prihoda.

"Plan prihoda budžeta iz 2002. godine bio je 2,8 milijarde evra, a 2018. godine 9,97 milijardi evra. Dakle, raste ekonomija i raste budžet, naravno, veći su nam i rashodi. Naše je opredeljenje da osim povećanja plata i penzija idemo na još više investicija, da gradimo nove puteve, nove mostove, tunele, zato smo i planirali Nacionalni investicioni plan i od toga nećemo odustati", zaključio je Mali.

Ostali naslovi

Aramko preskočio vrednost od dva biliona dolara na otvaranju berze
Srpska ekonomija
Akcije Saudi Aramka skočile su na početku svog drugog dana trgovanja na berzi Tadavul za 10 odsto, čime je tržišna vrednost državne naftne kompanije na kratko premašila ciljani iznos saudijskog princa prestolonaslednika Mohameda bin Salman od 2.000 milijardi dolara
Kurs dinara 117,5311
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara iznosi danas 117,5311 dinara za evro, što je neznatna promena, objavila je Narodna banka Srbije
Stanje deviznih rezervi i kretanja na međubankarskom deviznom tržištu
Srpska ekonomija
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju novembra iznosile su 13.464,7 miliona evra
Uručene diplome nastavnicima nagrađenim na konkursu Digitalni čas
Srpska ekonomija
Državna sekretarka Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić poručila je danas nastavnicima koji su osvojili nagrade na konkursu „Digitalni čas“ da je njihova uloga od izuzetnog značaja u usmeravanju učenika u digitalnom okruženju
Proširenje saradnje sa Grčkom u više oblasti
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sastao se danas u Atini sa ministrom spoljnih poslova Grčke Nikolaosom Dendijasom, u okviru zvanične posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji
Đorđević: Kompanije će se boriti sa nedostatkom radne snage
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević poručio je danas da će se kompanije u Srbiji, ali i u svetu, u narednom periodu boriti sa nedostatkom radne snage, netačnim informacijama, nedostatkom kreativnosti i hrabrošću da se uđe u reforme još brže
Na tržištu Srbije mBanking Addiko banke je najbolje rangirana bankarska aplikacija
Srpska ekonomija
Prema podacima sa Google Play-a i App Stora, i ocenama korisnika ovih platformi, mbanking aplikacija Addiko banke je najbolje rangirana u kategoriji bankarskih aplikacija na tržištu Srbije sa prosečnom ocenom 4,6. Korisnici su ovu ocenu definisali kroz parametre praktičnosti, korisničkog iskustva i interakcije korisnika sa proizvodom
Banke širom sveta kupuju ogromne količine zlata
Srpska ekonomija
Cene zlata povećaće se na 1.600 dolara za uncu tokom naredne godine, predviđa globalna bankarska grupacija “Goldman Saks”
Akcije najvrednije kompanije na svetu skočile 10 odsto u prvim trenucima trgovanja
Srpska ekonomija
Naftna kompanija "Saudi Aramko" počela je trgovanje na berzi po prvi put, ostvarivši rast od 10 odsto u prvim momentima trgovanja i povećavši svoju vrednost na 1,88 biliona dolara, postajući tako najvrednija kompanija na svetu listirana na berzi
Unapređena energetska efikasnost škola i predškolskih ustanova širom Srbije
Srpska ekonomija
Na svečanom skupu održanom u Beogradu obeležen je završetak projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje „Energetska efikasnost u javnim zgradama“ koji je realizovan uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti zgrada i smanjenja emisija ugljen-dioksida u školskim i predškolskim ustanovama u Srbiji