Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Unapređena energetska efikasnost škola i predškolskih ustanova širom Srbije

Beograd
Srpska ekonomija

Na svečanom skupu održanom u Beogradu obeležen je završetak projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje „Energetska efikasnost u javnim zgradama“ koji je realizovan uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti zgrada i smanjenja emisija ugljen-dioksida u školskim i predškolskim ustanovama u Srbiji. Uz prisustvo predstavnika Ambasade SR Nemačke, Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, predstavnika lokalnih samouprava, školskih i predškolskih ustanova i partnera na pomenutom projektu, predstavljeni su rezultati ostvareni tokom prethodne četiri godine i istaknut je značaj ulaganja u energetsku efikasnost javnog sektora, sa fokusom na njegov građevinski fond, za koji je ocenjeno da treba da postane primer dobre prakse u ovoj oblasti. 

„Fokus naše saradnje na ovom projektu je bio na sektoru zgradarstva, za koji se može reći da je najzahtevniji kada se radi o sprovođenju politike energetske efikasnosti. Potencijali uštede u ovom sektoru su veoma veliki, jer se u oblasti zgradarstva potroši 40 odsto finalne energije, a potencijalne uštede mogu da budu i do 50 odsto. Rezultati ovog projekta su omogućili sprovođenje Direktive o energetskoj efikasnosti i brojne edukativne aktivnosti, što smatramo veoma značajnim za dalja unapređenja na polju uštede energije u čitavom društvu. Pomoć GIZ-a odnosi se na ekspertsku podršku, kao i na pravljenje spiska svih zgrada centralne vlasti i izradu programa njihove sanacije“, istakao je prof. dr Stevica Deđanski, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije. 

U cilju ispunjenja obaveza u skladu sa Sporazumom o energetskoj zajednici za JIE,  Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, uz podršku GIZ-a su nastavili rad na donošenju adekvatnog regulatornog okvira. 

„Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture aktivno radi na izmeni i unapređenju postojećih pravilnika iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu, koji će omogućiti proračun i sertifikaciju zgrada na osnovu svih energija koje zgrade troše, odnosno na osnovu energije za grejanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu sanitarne tople vode i osvetljenje, uzimajući u obzir obnovljive izvore energije. Za potrebe unapređenja ovih pravilnika, uz podršku GIZ-a, izrađena je Troškovno-optimizaciona analiza sa preporukama za minimalne energetske performanse nestambenih zgrada. Takođe, u saradnji sa GIZ-om, kroz izradu Projektnog zadatka, stvoren je preduslov za  izradu Dugoročne strategije za podsticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada. Nacionalna tipologija stambenih zgrada, kao i Nacionalna tipologija škola i vrtića će predstavljati dobar osnov za formiranje ulaznih podataka za potrebe definisanja ukupnog nacionalnog fonda zgrada“, izjavila je Jelena Vukanović, savetnica u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije.

U vezi sa tim, u okviru projekta kreirane su i Nacionalna tipologija škola i Nacionalna tipologija vrtića i razvijen je alat za procenu troškova ulaganja u mere energetske efikasnosti u školama. Većina objekata školskih i predškolskih ustanova je zidana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka i predstavlja energetski neefikasan segment građevinskog fonda. Imajući u vidu veliki potencijal za uštede u školama i vrtićima, kao i znatan uticaj na smanjenje emisije ugljen-dioksida i zaštitu životne sredine, projekat Nemačko-srpske razvojne saradnje bio je usmeren i na podizanje svesti kroz obuke i informativne kampanje u obrazovnim ustanovama.

„Srbija u poslednjih dvadesetak godina dobija značajnu podršku nemačke vlade na putu ka EU, a u procesu ostvarivanja reformi koje sprovodi vlada u daljem napretku državi je potrebna pomoć građana, akademske zajednice i nevladinog sektora da bi ostvarila ciljeve održivog razvoja. Među ovim ciljevima je i postizanje energetske efikasnosti, unapređenje infrastrukture i energetskih tehnologija. Energetski efikasne zgrade su pokretač razvoja u građevinarstvu, a investicije u građevinarstvo čine veoma važan aspekt ekonomskog razvoja. Veoma smo zadovoljni saradnjom i alatima koji su razvijeni u okviru ovog projekta i želim da se zahvalim svim učesnicima na uspešno obavljenom poslu“, objasnila je Leoni Rajmers, šefica odeljenja za razvojnu saradnju u Ambasadi Savezne Republike Nemačke. 

Prisutne je pozdravio i šef projekta „Energetska efikasnost u javnim zgradama“ dr Štefan Hajek. „GIZ smatra da je tema energetske efikasnosti ključna za ostvarivanje održivog razvoja. Zahvaljujem se na saradnji Ministarstvu rudarstva i energetike, Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i predstavnicima loklanih samouprava, akademske zajednice, našim partnerima i saradnicima na posvećenom radu tokom ovog projekta. Unapređenje energetske efikasnosti je usko povezano sa usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva Srbije sa evropskim politikama na polju zaštite životne sredine, odnosno implementacijom evropskih direktiva u okviru nacionalnih propisa, a mi verujemo da će Srbija uspešno nastaviti ovim putem“, istako je Hajek.

Tokom projekta definisane su prioritetne liste za obnovu školskih objekata na teritorijama gradova i opština sa kojima je GIZ potpisao memorandume o saradnji, a to su: Priboj, Bajina Bašta, Apatin, Niš, Užice i Kraljevo. U okviru obuka na temu energetske efikasnosti za zaposlene u školama i vrtićima obučeno je 320 domara iz isto toliko škola u 15 jedinica lokalne samouprave, kao i 177 direktora i stručnih saradnika iz 104 škole. 

Uspostavljena je i Platforma znanja o energetskoj efikasnosti, čiji su glavni nosioci Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, kao akademski lider u ovoj oblasti, i Stalna konferencija gradova i opština, koja pruža podršku jačanju kapaciteta jedinica lokalne samouprave.

Projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama“  realizovan je u periodu od oktobra 2015. do decembra 2019. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije, kao i kroz saradnju sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastruktura. Smanjenje potrošnje energije predviđeno je članom 5. Direktive 2012/27/EU o energetskoj efikasnosti, a obaveza Republike Srbije je da počevši od 1. decembra 2017. na godišnjem nivou energetski sanira 1% ukupne grejane/hlađene površine zgrada čiji je vlasnik i korisnik centralna vlast.

Ostali naslovi

Kretanje inflacije u novembru
Srpska ekonomija
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija je u novembru iznosila 1,5 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije
Strane kompanije iz Srbije iznele 706 miliona evra
Srpska ekonomija
Strane kompanije, su u prvih devet meseci ove godine, iz Srbije iznele tačno 705,9 miliona evra dobiti, a reč je o 43 odsto njihove dobiti koju su zaradili u Srbiji
Dinar bez promene, kurs 117,5248
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara iznosi danas 117,5248 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na četvrtak, objavila je Narodna banka Srbije
Vlahović: Kopaonik biznis forum od 1. do 4. marta
Srpska ekonomija
Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović najavio je da će predstojeći Kopaonik biznis forum biti održan od 1. do 4. marta sledeće godine
Paunović: Vlada posvećena daljem unapređenju položaja mladih u Srbiji 
Srpska ekonomija
Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović istakla je danas da je obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava ove godine u znaku ostvarivanja prava mladih. Kampanja „Ustani za ljudska prava“ Kancelarije Visokog komesara za ljudska prava ima za cilj da promoviše potencijal mladih osoba kao konstruktivnih nosioca promena
Puna posvećenost Srbije borbi protiv klimatskih promena
Srpska ekonomija
Ambasadorka Srbije u Španiji Katarina Lalić Smajević obratila se danas, u ime Srbije, na konferenciji država potpisnica Okvirne konferencije UN o klimatskim promenama (COP25), koja se od 2. do 13. decembra održava u Madridu i tom prilikom je izrazila punu posvećenost naše zemlje ostvarivanju ciljeva u borbi protiv klimatskih promena i operacionalizaciji odredbi Sporazuma iz Pariza, na koju su se obavezale zemlje potpisnice
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u novembru više za 0,2 odsto
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je danas da su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u novembru 2019. godine, u odnosu na prethodni mesec, u proseku više za 0,2 odsto
Obezbeđena sredstva za izgradnju regionalnih deponija u Kruševcu i Vranju
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je danas finansijske ugovore sa Nemačkom razvojnom bankom KfW za realizaciju projekata izgradnje regionalnih deponija u Kruševcu i Vranju
Mali: Počele isplate većih zarada u javnom sektoru
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali rekao je danas da su počele prve isplate uvećanih zarada u javnom sektoru, i to sa novembarskom platom, čija je isplata počela u mesecu decembru, a plate su uvećane u rasponu od osam do 15 odsto
Kompanija M:tel dobila nagradu od Ministarstva nauke Crne Gore
Srpska ekonomija
Kompanija M:tel drugu godinu zaredom dobila je godišnju nagradu Ministarstva nauke Crne Gore. Godišnja nagrada Ministarstva nauke, odnosno strateško partnerstvo i grant od 50 hiljada evra uručeni su direktoru kompanije M:tel Vladimiru Lučiću, na svečanom prijemu u vili Gorica