Dok se u pojedinim zemljama Evrope građani sve češće suočavaju s negativnim kamatnim stopama, u Srbiji ovaj trend još uvek nije prisutan.
Naprotiv, kamate na deviznu štednju postoje i u zavisnosti od perioda ročnosti iznose i do 1,8 odsto godišnje. Pravilo koje važi je “što duže oročenje, to bolja kamata”.
Visina kamatne stope zavisi od izbora banke i od dužine perioda oročenja.
Tako je štednju u evrima moguće oročiti na najmanje dva meseca ali i na dve godine i više.
Za oročenu štednju u evrima kamatna stopa na godinu dana iznosi oko jedan odsto.
Za oročenje na period od dve godine kamata je oko 1,2 odsto, dok se kamata na period oročenja od tri godine kreće i do 1,8 procenata.
Oročenje na kraće rokove istovremeno je manje isplativo - kamata za devizno oročenje na tri meseca može biti manja od 0,5 odsto godišnje.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Ljubodrag Savić, ocenjuje da kamate na štednju u Srbiji i Evropi imaju trend opadanja u poslednjih nekoliko godina, ali da oročena štednja i dalje pruža dosta pogodnosti, preneo je Blic.
Prema zvaničnim podacima Narodne banke Srbije, ukupna štednja građana u Srbiji iznosi više od 11 milijardi evra i veća je za oko pet milijardi u odnosu na 2010. godinu.