Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ideja o higijeni ruku nastala u Beču

Beč
Ignac Zemelvajs © Eugen Doby/Kupferstich von Jenő Doby/gemeinfrei
Srpska ekonomija

Iako danas zvuči neverovatno, nekada je higijena ruku smatrana gubljenjem vremena. Mađarski lekar Ignac Zemelvajs (1818-1865) započeo je revoluciju u istoriji medicine svojom teorijom o higijeni ruku, a do otkrića je došao u Opštoj bolnici u Beču.

Teorija o higijeni ruku nastala je sredinom 19. veka. Mađarski ginekolog Ignac Zemelvajs počeo je da radi na Odeljenju za porodilje bečke Opšte bolnice 1846. godine. Odmah je primetio veliku stopu smrtnosti porodilja na svom odeljenju. Čak 30 odsto pacijentkinja je umiralo nakon porođaja od porođajne groznice. Zemelvajs je napravio poređenje sa drugim odeljenjem koje su umesto lekara vodile babice i ustanovio da nešto nije u redu. Zemelvajs je brzo uvideo da postoji veza između higijene ruku i stope smrtnosti porodilja. U naredne dve godine Zemelvajs je sproveo istraživanje u kome je medicinskom osoblju naredio da pre svih zahvata opere ruke i dezinfikuje ih rastvorom hlora.

U medicini je tada bila uobičajena praksa da se nad svim umrlim licima izvodi autopsija. Između seciranja leša i porođaja lekarima nije padalo na pamet da dezinfikuju ruke. Zapravo još uvek nije bilo poznato da su bez pranja i dezinfekcije naše ruke pune bakterija. Na taj način su porodilje obolevale i u velikoj meri umirale. Savetovavši doktorima da pre svake operacije operu ruke i hirurške instrumente koje koriste u rastvoru hlora, smrtnost porodilja se automatski smanjila sa 12,3 na 1 odsto. Ovo saznanje o higijeni ruku je bilo revolucionarno.

Međutim, zbog ovog otkrića, istraživač je naišao na bes i negodovanje starijih kolega. Neki su ga doduše podržali, ali mnogi su pokušavali da ga na sve načine diskredituju. Mladi ginekolog je implicitno doveo u pitanje ustaljenu praksu bečkih lekara koji su poticali mahom iz viših društvenih slojeva. Neki lekari nisu mogli da shvate da pored toga što leče pacijente istovremeno mogu da im naude. Mnogi nisu želeli niti smeli da priznaju tačnost Zemelvajsovog otkrića, jer bi to značilo da su odgovorni za smrt mnogih pacijentkinja. Dolazilo je do žučnih rasprava koje su završavale time da su mu lekari govorili da umišlja i fantazira.

Zemelvajsu, na nagovor njegovih protivnika, nije produžen ugovor 1849. godine u bečkoj Opštoj bolnici i on se vratio u Peštu. Tamo je radio, imao prepisku sa kolegama iz Hajdelberga i Kila i objavljivao stručne radove o infekcijama koje se javljaju ukoliko nema redovnog pranja i nužne dezinfekcije ruku. Nikada nije preboleo što je Beč odbacio njegove tvrdnje. Nedovoljno priznat i iscrpljen od neprekidnih borbi sa svojim protivnicima, smešten je u psihijatrijsku bolnicu Debling pored Beča gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima.

Ime „Zemelvajs“ nije ušlo samo u sve istorijske i medicinske udžbenike već i u rečnike mnogih jezika. Postoji izraz „Zemelvajs refleks“ koji opisuje momentalno odbacivanje nekog novog naučnog saznanja odnosno informacije u korist ustaljene prakse bez prethodne provere ili razmišljanja o njoj.

Zemelvajs i danas važi za „oca pranja ruku“ i „spasitelja majki“.

Ostali naslovi

Za ublažavanje posledica epidemije na privredu 5,1 milijarda evra
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež predstavili su Paket ekonomskih mera za ublažavanje posledica na privredu usled epidemije koronavirusa, vredan 5,1 milijardu evra
Davalaštvo krvi se ne prekida
Piše: Vesna Zdravković
„Dajte krv, spasite život“ moto je Instituta za transfuziju krvi Srbije i u ovim vanrednim okolnostima. Naša najstarija i najznačajnija ustanova, kada je reč o transfuziologiji, ne susreće se prvi put sa ovakvom situacijom, ali ovog puta očekivano je da traje duže nego do sada. Ipak sve službe Instituta funkcionišu
Kako bečki zoološki vrt prevazilazi krizu?
Srpska ekonomija
Bečki zoološki vrt zatvoren je od 12. marta ove godine do daljnjeg. Počev od 1. aprila 70 odsto zaposlenih biće prijavljeno na skraćeno radno vreme. Kratkotrajni rad omogućio je da niko ne izgubi posao
Radite od kuće za vreme Corone? Saznajte kako da održite radnu produktivnost za vreme Covid – 19
Pandemije virusa COVID-19 - poznatijeg kao Corona virus - dovela je na hiljade ljudi, kako u svetu tako i u Srbiji u situaciju u kojoj mnogi nisu bili nikada pre: situacija u kojoj svoje radne aktivnosti moraju obavljaju iz svog doma
Plate u zdravstvu od danas veće za 10 odsto
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije usvojila je odluku o tome da se svim zdravstvenim radnicima u Republici Srbiji od 1. aprila ove godine plate uvećaju za 10 odsto
Elektronska prijava za prijemni ispit za nadarene učenike
Srpska ekonomija
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije saopštilo je da prijavljivanje za polaganje prijemnog ispita za upis u škole za učenike sa posebnim sposobnostima za školsku 2020/2021. godinu počinje danas i trajaće do utorka, 7. aprila
Pomoć stiže iz EU
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić je komesaru Evropske unije za susedsku politiku i proširenje Oliveru Varheiju rekao da je Srbija zahvalna za dosadašnju pomoć EU u borbi protiv korona virusa i COVID-19 kroz finansiranje hitne nabavke medicinske opreme, kao i za finansiranje kargo letova kojim se oprema doprema. On je rekao da računamo na podršku EU i u otklanjanju ekonomskih posledica ove bolesti
Novi način snabdevanja robom sa gradskih pijaca u Beogradu
Srpska ekonomija
Javno komunalno preduzeće „Gradske pijace” pokrenuće uskoro novi način snabdevanja sugrađana u cilju pomoći građanima i malim poljoprivrednim proizvođačima, saopšteno je iz ovog preduzeća
Stalno zaposlenje za 95 pripadnika Uprave za vojno zdravstvo
Srpska ekonomija
Ministar odbrane u Vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin i načelnik Uprave za vojno zdravstvo Uglješa Jovičić uručili su danas rešenja o prijemu u stalni radni odnos za 95 medicinskih radnika
Standardima protiv COVID-19
Srpska ekonomija
Kao doprinos globalnoj borbi protiv pandemije COVID-19, CEN i CENELEC odlučieno je da serije evropskih (EN) standarda za medicinska sredstva i ličnu zaštitnu opremu budu besplatne i dostupne sa ciljem podrške rešavanju problema nestašice zaštitnih maski, rukavica i drugih proizvoda koji su danas dragoceni u borbi za zaštitu zdravlja stanovništva