Uz čestitke za 1. maj, medjunarodni praznik rada, Srpska ekonomija podseća čitaoce na nekoliko od više hiljada izuma koji su promenili svet.
Pronalazak sunčanog sata bio je jedan od pokretača merenja vremena prema kretanju Sunca. Ali to nije izum koji je pokrenuo svet.
Izum, koji je osnova najvećeg broja stvari koji se pokreću je točak. Stvoren je 3.500 godina pre nove ere, a kada je otkriven metal proizveden je i prvi esker.
U trećem veku pre nove ere Arhimed je izumeo zavrtanj.
Da li ste znali da je preteča parne mašine napravljena u staroj Grčkoj? Napravu koja pomoću pare pokreće šuplju kuglu pričvršćenu na osovinu izumeo je u 50. veku nove ere Heron Aleksandrijski.
Izumom štamparske prese 1440. godine Gutemberg je izazvao revoluciju u oblasti štampanja.
Kompas, koji je olakšao pronalaženje pravaca na zemlji, izmišljen je u Kini, izmedju IX i XI veka.
Industrijalizacije je počela je 1824. godine, kada je Sandi Karno zasnovao teoriju motora s unutrašnjim sagorevanjem.
Bez otkrića Nikole Tesle, pre svega neizmenične struje, svet bi drugačije funkcionisao.
Aleksandar Graham Bel izumitelj je telefona, kojim je omogućeno komuniciranje na daljinu.
Sijalica je jedan od najvećih izuma 19. veka, a ovaj proizvod unapredio je Tomas Edison.
Medju najveće izume izdvajamo i industrijske robote, koje je patentirao Džerom Hal Lemelson.