Privredna komora Srbije je protekle nedelje vladi uputila predlog paketa mera za podsticanje zapošljavanja i oživljavanje privrede, uobličenih na osnovu svakodnevne komunikacije s privrednicima i sagledavanja potreba za državnom podrškom u narednom periodu, kaže Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, u intervjuu za "Politiku", saopštila je PKS.
Napominje da je reč o polaznom, radnom materijalu: "Zajednički ćemo ga pažljivo razmotriti, dobro odmeravajući efekte predloženih mera i usaglašavajući očekivanja i potrebe privrednika s mogućnostima države".
Ipak, možete li da nam otkrijete bar deo predloženog paketa? Koje mere konkretno privreda predlaže?
- U ovom trenutku bih radije govorio o konceptu buduće podrške, nego o pojedinačnim merama. Reč je o dva seta mera, kratkoročnim, odnosno stabilizacionim, i razvojnim koje bi, po našem mišljenju, trebalo paralelno sprovoditi.
Kratkoročne mere koje se tiču daljeg očuvanja likvidnosti i radnih mesta dok još traje kriza i neposredno posle nje, više ne bi trebalo da budu linearne, već selektivno usmerene samo ka najugroženijima, koji su pretrpeli najveći udar krize i kojima je potrebno duže vreme za konsolidaciju.
Jedna od takvih mera je doneta protekle nedelje odlukom da se kreditima Fonda za razvoj, povoljnijim od standardnih, podrže turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj. Takođe, naše kompanije očekuju, bar privremeno, podršku na domaćem tržištu kakvu su dobili i privrednici u zemljama Evropske unije, recimo u Sloveniji – prednost u dobijanju poslova na projektima koje finansira država i podsticanje njihovog većeg učešća u dobavljačkim lancima stranih investitora.
Drugi set razvojnih mera trebalo bi da, pre svega, pomogne domaćim kompanijama da lakše prebrode glavni izazov u narednom periodu smanjenu tražnju. Trebalo bi da im omoguće bolje pozicioniranje i veću konkurentnost na inostranom tržištu, kroz podršku izvoznicima, promociju na ciljanim tržištima, uključivanje naših kompanija u međunarodne lance snabdevanja i pomoć u osvajanju međunarodnih standarda. To je važno i za oživljavanje privrednih aktivnosti i za novo zapošljavanje.
Koliko je ljudi kod nas ostalo bez posla za vreme trajanja pandemije virusa korona?
- Oko 90 odsto anketiranih kompanija, u našem redovnom kvartalnom istraživanju, koje radimo s Republičkim zavodom za statistiku, nije otpuštalo radnike u prvom kvartalu ove godine i isto toliko ne namerava da smanjuje broj zaposlenih ni u drugom tromesečju. Kada je reč o privatnom sektoru, naše informacije s terena ukazuju, a potvrđuju ih i zvanični podaci Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, da su kompanije od izbijanja krize, povećavale broj stalnozaposlenih.
Kada su se i odlučivale na smanjenje broja angažovanih ljudi, to su uglavnom bili oni čiji su ugovori o delu, privremenim i povremenim poslovima ili na određeno vreme istekli tokom vanrednog stanja. Neke od njih su čak i preveli u stalni radni odnos. Ono što je posebno važno i što govori da smo zahvaljujući preduzetim merama uspeli da sačuvamo radna mesta jeste da je u Srbiji protekle nedelje, prema zvanično saopštenim podacima zaključno sa 15. majem, bilo gotovo 7.000 registrovanih zaposlenih više nego krajem februara.
Kako su se snašle kompanije u ovoj krizi?
- Ono što je mene iskreno iznenadilo jeste vitalnost, fleksibilnost, poslovna snalažljivost, odgovornost i međusobna solidarnost koje su naši privrednici pokazali, uspevajući da i u najtežim okolnostima nastave da proizvode. Uspeli su takođe da sačuvaju lanac dobavljača, nabave sirovine i repromaterijal, organizuju prevoz radnika do posla, preorijentišu svoje proizvodne programe prema aktuelnim potrebama tržišta, snabdevaju domaće kupce, ispune obaveze prema stranim partnerima, neki dobiju i nove poslove u inostranstvu i pređu na digitalno poslovanje.
Setimo se samo kojom brzinom je cela hemijska industrija, čak i oni koji se time nisu nikada bavili, organizovala proizvodnju alkohola i snabdevanje tržišta dezinfekcionim sredstvima. Aktivirana je jedina fabrika opreme u ovom delu Evrope za proizvodnju natrijumhipohlorita. IT zajednica je kreirala nova rešenja i platforme za digitalno poslovanje, a mali trgovci i proizvođači, koji to nikada nisu radili, prelazili su na onlajn prodaju.
Epidemija virusa korona je promenila navike potrošača koji su sve više kupovali putem interneta. Kako se to odrazilo na trgovce i da li su mogli da ispune zahteve kupaca?
- Naše najnovije analize pokazuju da je prodaja namirnica preko interneta tokom marta i aprila povećana deset puta u odnosu na prosečni mesečni promet pre pandemije. Veliki trgovinski lanci su aktivirali i ojačali svoje onlajn prodavnice i sopstvene dostavne službe zbog zahtevanih visokih standarda za transport prehrambenih proizvoda.
Trgovci tehničkom robom su, recimo, značajno nadomestili pad klasične prodaje i gubitak zbog zatvorenih radnji i tržnih centara. Neki od njih su već u martu zabeležili 100.000 novih kupaca i 50 odsto rasta prodaje zahvaljujući velikim nabavkama računara koje su kompanije kupovale kako bi zaposlene opremile za rad od kuće. Ohrabruje činjenica da su mali trgovci i proizvođači brzo reagovali i iskoristili mogućnost da besplatno ili uz minimalnu naknadu izađu na platforme koje su IT kompanije, specijalizovane za e-trgovinu, kreirale za njih. Jedna od takvih platformi, pokrenuta uoči pandemije, u protekla dva-tri meseca zabeležila je šestocifreni rast korisnika, pre svega malih i srednjih preduzeća. Onlajn prodaja u Srbiji je proteklih meseci, s vrhuncem u aprilu, udvostručena u odnosu na vreme pre korone i realno je očekivanje da će se taj trend nastaviti. To potvrđuju i istraživanja inostranih eksperata po kojima bi e-trgovina u Srbiji do kraja godine trebalo da ima 3,3 miliona korisnika i ostvari prihod od oko 370 miliona evra.
Da li je očuvana likvidnost srpske privrede tokom vanrednog stanja?
- Direktna državna pomoć u vidu isplate minimalca za više od milion zaposlenih i gotovo 34 milijarde dinara za narednu godinu odloženih poreskih obaveza, velika su relaksacija za privredu, posebno za najranjiviji sektor mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika. Održanju likvidnosti dodatno će doprineti i povoljni zajmovi Fonda za razvoj u vrednosti 24 milijarde dinara, od kojih je odobreno, zaključno s proteklom nedeljom, više od tri milijarde dinara. Kao i dve milijarde evra kredita poslovnih banaka uz garanciju države, za koje vlada veliko interesovanje privrednika. Njihovi kreditni zahtevi su se već približili vrednosti od milijardu evra. U prilog očuvane likvidnosti ide i podatak da smo iz vanrednog stanja izašli s manje od hiljadu blokiranih privrednih subjekata u tom periodu i da je više od dve trećine njih u blokadu ušlo zbog iznosa nižih od 100.000 dinara.
Kako će privreda završiti drugi kvartal i kada se očekuje da će izaći iz krize?
- Posle pada prometa u prvom tromesečju u gotovo svim sektorima, posebno u turizmu i putničkom saobraćaju, već u drugom kvartalu neki delovi privrede, kao što su prehrambena i hemijska industrija, imaju pozitivna očekivanja, a polovina anketiranih kompanija očekuje stabilizaciju izvoza i planira nove investicije do sredine godine. Kada je reč o brzini oporavka, privrednici procenjuju da će im biti potrebno od šest do devet meseci, zavisno od sektora, da se izbore s posledicama pandemije, uhvate stari ritam i vrate se na putanju rasta.
Da li su privrednici sada obazriviji kada odlučuju da investiraju?
- Domaće investicije nisu stale ni tokom pandemije. Od 900 anketiranih firmi, 58 odsto je u prvom kvartalu ostvarilo povećan ili nepromenjen obim investicija, polovina namerava da nastavi s ulaganjem u opremu, građevinske objekte i zemljište, a od njih 60 odsto planira i veće investicije nego u prva tri meseca. Tome će dodatno doprineti i povoljni, subvencionisani krediti za nabavku opreme koje će mala i srednja preduzeća dobijati od banaka i lizing kuća, uz 25 odsto bespovratnih sredstava koje im obezbeđuje država i samo pet odsto sopstvenog učešća.
Posebna prednost ovih kredita jeste što se umesto hipoteke privrednicima, kao garancija, prihvata zalog na opremu koju kupuju.
Kako su izvozno orijentisane kompanije reagovale na globalni pad tražnje?
- Uprkos zatvorenim granicama, otežanom transportu, smanjenoj tražnji, privremenoj zabrani izvoza nekih proizvoda, naše kompanije su uspele da nastave da izvoze i roba je stizala do kupaca u regionu i Evropi. U takvim okolnostima izvoz je u martu smanjen tek nepunih 12 odsto, ali će se problemi sigurno odraziti na aprilski izvozni učinak. Ipak, bilo je onih koji su povećali prodaju. Izvoznici iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije su i najveći optimisti – oko 90 anketiranih prehrambenih kompanija očekuje isti ili veći izvoz u drugom kvartalu. Za izvoznike je sada značajna brzina otvaranja evropskih ekonomija, posebno oporavak automobilske i industrije mašina i opreme u Evropi, koje snabdevaju domaći dobavljači. Za Srbiju i ceo region jednako je važno, možda nikad važnije, jačanje regionalne saradnje i brža izgradnja zajedničkog tržišta radi olakšavanja i povećanja međusobne i trgovine sa svetom i podizanja privlačnosti regiona za domaća i strana ulaganja.
Kako će globalna kretanja uticati na srpsku ekonomiju? Može li Srbija da iskoristi priliku i nametne se u trenutku kada Amerika i Zapadna Evropa najavljuju da će mrežu dobavljača postepeno povlačiti iz Kine jer žele da im dobavljači budu što bliže?
- Globalno gledano, postoji velika neizvesnost oko brzine otvaranja privreda najrazvijenijih zemalja, mogućnosti drugog talasa epidemije i geopolitičkih rizika, ali postoji i veća globalna spremnost da se višestruko jačom podrškom, nego 2008., podstakne oporavak ekonomije, o čemu govore najnovije najave MMF-a. Kada je reč o našim startnim pozicijama, uveren sam da su dobre.
Imamo bolje izglede od većine uporedivih ekonomija zbog načina na koji smo odgovorili na krizu, sačuvali i ljude i kompanije, potvrđenog kreditnog rejtinga u najteže vreme i dobrih izgleda za dalje unapređenje, prognoza visokog rasta od pet do osam odsto u 2021. To za nas znači veće šanse i privlačnost za međunarodnu poslovnu zajednicu koja će u narednom periodu više nego ikada ranije tragati za sigurnim, podsticajnim i investicionim destinacijama koje garantuju bolje uslove poslovanja, veću predvidivost i profit. Prioritet će im biti zdrave lokalne ekonomije i pouzdani dobavljači na koje će moći da se oslone.