Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Klasić: Ubistvo koje je zapalilo Ameriku

Komentar
Srpska ekonomija

Prof. dr Hrvoje Klasić za Net.hr komentarisao je aktuelnu situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno proteste koji traju zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda.

Klasić smatra da je kritikovanje  Amerikanaca (ili bilo koga drugog) zbog diskriminacije, u prvom redu rasne, prisutne u njihovu društvu opravdan i moralan čin ali, kako ističe, licemerno je ne primećivati i ne reagovati na različite oblike diskriminacija u vlastitom dvorištu.

Klasić piše da Flojd "nije ubijen zato što je bio crnac, ali je boja kože u njegovom slučaju bez ikakve sumnje predstavljala otežavajuću okolnost. Taj je brutalni čin, za koji odgovornost snose službeni čuvari reda i zakona, nažalost samo jedan u nizu primera rasizma koji, više nego evidentno, još uvek predstavlja rak ranu američkog društva. U stvari, rasizam je od početka 17. veka kada su prvi crnci kao robovi dopremljeni iz Afrike na područje današnjeg SAD-a konstanta društva koje se ponosi svojom dugogodišnjom i stabilnom demokratijom.

Da, bilo je važnih događaja poput ukidanja ropstva (1865.), donošenja zakona o građanskim pravima (1964.) ili zakona o glasanju (1965.) kojima je poboljšan pravni status crnačkog stanovništva. Ali, uprkos svim tim dokumentima, puna ravnopravnost s belačkim stanovništvom nikada nije postignuta. Sudeći prema najnovijim događajima, uklanjanju diskriminacije očito nije pomogao niti izbor crnca za 44. predsednika SAD-a.

Iako je ubistvo najteži oblik ugrožavanja nečijeg prava na život ne treba zaboraviti niti sve ostale manifestacije nasilja i netolerancije koje američki crnci trpe već vekovima. Uz različite načine fizičkog kažnjavanja rasizam se manifestovao i različitim oblicima psihičkog zlostavljanja i ograničavanja temeljnih ljudskih prava poput onog da mogu birati i biti birani, da se mogu školovati, zapošljavati ili jednostavno kretati gde žele.

Status građana drugog reda i niže vredne rase imali su svi crnci bez obzira na posao kojim su se bavili ili ugled koji su imali u društvu. Džesi Ovens je za SAD osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936., ali na proslavu organizovanu u njegovu čast u jednom njujorškom hotelu nije smeo doći normalnim liftom za goste nego teretnim kojim se koristila posluga. Neki od najpoznatijih svetskih muzičara poput Reja Čarlsa, Lajonela Hemptona ili Kaunt Bejsi kada bi 1950-ih i 1960-ih išli na turneje po SAD-u morali su imati belog vozača autobusa jer je jedino on smeo ući u restoran i doneti im hranu.

Postupanje policijskih službenika s tragičnim posledicama po Džordža Flojda izazvalo je protestni pokret brojnih Amerikanaca koji rasnu diskriminaciju i rasističko nasilje smatraju društveno neprihvatljivim. Podrška Flojdovoj porodici i demonstrantima izražava se na različite načine i izvan SAD. Mediji na svim jezicima svakodnevno izveštavaju o tom nemilom događaju, društvenim se mrežama šire izrazi podrške uz hashtag #BlackLivesMatter, organizuju se protestni skupovi po evropskim gradovima.

Solidarnost s protivnicima rasizma izražavaju i Hrvati, za sada uglavnom na virtualan način. Kako god, važno je da što više ljudi osvesti i osudi diskriminaciju, te, ako bude potrebno, pokaže spremnost za borbu protiv nasilja na koje ona potiče. Bez obzira na to radi li se o rasno, nacionalno, verski, polno, ideološki ili klasno uvetovanoj diskriminaciji.

Pogled kroz bodljikavu žicu

Aktuelna situacija odlična je prilika da svi zajedno osudimo događaje u SAD-u, ali i da se prisetimo i zamislimo nad vlastitim postupcima u ne tako davnoj prošlosti. Kao što nas u Hrvatskoj (Srbiji, Bosni i Hercegovini) danas šokiraju prizori iz Amerike, tako su ostatak sveta pre nešto više od dve decenije šokirali prizori s ovih prostora. Samo, umesto “krive” boje kože, razlog za psihičko i fizičko maltretiranje, mučenje i svirepo ubijanje u našem je slučaju bila pripadnost “krivoj” naciji ili veri.

Da stvar bude gora, a usudio bih se reći i poremećenija, za razliku od američkih crnaca koji nikada nisu bili ravnopravni s belcima, Hrvati, Srbi i Bošnjaci su živeli, školovali se i radili zajedno, međusobno sklapali brakove, slavili rođendane i verske praznike. Više od četiri decenije uveravali smo i sebe i druge da je suživot različitosti naše bogatstvo i naša prednost.

A onda smo, gotovo preko noći, počeli uveravati i sebe i druge da je normalno i opravdano poubijati ljude u Škabrnji i Vukovaru samo zato što su Hrvati, u Ahmićima i Srebrenici samo zato što su Bošnjaci, u Mrkonjić Gradu ili po ličkim i banijskim selima samo zato što su Srbi. Odjednom je postalo normalno suseda Hrvata, Srbina ili Bošnjaka umesto kroz dvorišnu ogradu gledati kroz bodljikavu žicu u logorima poput onog na Manjači, u Dretelju, Omarskoj, Veleprometu ili Heliodromu.

Odjednom je postalo normalno da Hrvati teraju Srbe iz njihovih stanova u Sisku i Zagrebu, ili da Srbi narede Bošnjacima u Prijedoru da nose bele trake na ruci kako bi lakše proveli etničko čišćenje u tom gradu. Umesto slavljenja saradnje i zajedničkih uspeha umetnika, pevača, glumaca i sportista različitih nacionalnosti postalo je normalno veličati ratne zločince odgovorne za masovna ubistva civilnog stanovništva i širenje nacionalne netrpeljivosti.

Diskriminacija u našem dvorištu

Kritikovati Amerikance (ili bilo koga drugog) zbog diskriminacije, u prvom redu rasne, prisutne u njihovu društvu opravdan je i moralan čin. Ali je licemerno ne primećivati i ne reagovati na različite oblike diskriminacija u vlastitom dvorištu. Osim toga, jesmo li sigurni da je mržnja koja je rezultirala masovnim zločinima 1990-ih uistinu stvar prošlosti? Slučajevi premlaćivanja Srba od Knina do Vukovara ili neugodna iskustva srpskih turista na hrvatskoj obali, uvredljiva antihrvatska, antimuslimanska i antialbanska skandiranja po srpskim stadionima ili negiranja zločina počinjenih od strane Srba u prošlom ratu, kao i jačanje bošnjačkog nacionalizma usmerenog majorizaciji Bošnjaka u odnosu na Hrvate u Bosni i Hercegovini samo pokazuju da su mnogi na ovim prostorima za mržnju još uvek itekako spremni.

Ako svemu pridodamo i spremnost na diskriminaciju LGBT osoba, ideoloških neistomišljenika, “krivih” vernika i nevernika, ili pak migranata s Bliskog istoka stvari ne izgledaju nimalo bezazleno.

Slučaj Džordža Flojda ukazao je na probleme prisutne u američkom društvu, ali bi trebao poslužiti i kao upozorenje svim ostalim društvima na tanku liniju koja deli netoleranciju od nasilja. Kažu da pametni uče na tuđim pogreškama, a budale na vlastitim. Na žalost po nas (na ovim prostorima), čini mi se da postoji i treća kategorija – oni koji uopše ne žele učiti", zaključio je Klasić

 

Ostali naslovi

Završena restauracija Spomenika knezu Mihailu
Srpska ekonomija
Posle restauracije "Pobednika" završili smo i restauraciju Spomenika knezu Mihailu na Trgu republike, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić, preneo je Beoinfo
Ponovno uspostavljanje noćnog prevoza
Srpska ekonomija
Od večeras ponovo će biti uspostavljen noćni prevoz na teritoriji grada Beograda, saopštio je Sekretarijata za javni prevoz
Potencijal za unapređenje saradnje Srbije i BiH
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević razgovarao je sa ministarkom spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković o unapređenju saradnje, posebno kada je u pitanju razvoj zajedničkog tržišta i razmena radne snage, saopštila je danas Vlada Srbije
Uspešna saradnja Srbije i Rumunije primer za čitav region
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić razgovarao je telefonom sa ministrom inostranih poslova Rumunije Bogdanom Aureskuom, a Dačić je upoznao sagovornika sa aktuelnostima vezanim za epidemiološku situaciju u Srbiji
Srednji kurs dinara 117,5762
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5762 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na utorak, objavila je Narodna banka Srbije
Reciklerima podsticaji od 2,6 milijardi dinara
Srpska ekonomija
Ministar zaštite životne sredine Srbije Goran Trivan potpisao je danas ugovore sa predstavnicima reciklažne industrije o dodeli podsticajnih sredstava za tretman otpada u iznosu od 2,6 milijardi dinara
Regionu potreban zajednički dogovor o otvaranju granica
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sastao se danas sa zamenicom predsedavajućeg Savetu ministara i ministarkom spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković
Kineska kompanija Singju gradi fabriku u Nišu
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić obišla je danas u Nišu radove na izgradnji fabrike za proizvodnju svetala za automobile “Singju” (Xingyu Automotive Lighting Systems) iz Kine, investiciju vrednu 60 miliona evra, u kojoj će od februara naredne godine posao dobiti 1.000 ljudi
Iznova isticati pozitivne primere srpsko-američke saradnje
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić prisustvovao je danas svečanom otvaranju izložbe "Srpski dobrovoljci iz SAD – doprinos Pupina i Vilsona u mobilizaciji i Versajskom miru" i promociji knjige "Kada se vijorila srpska zastava na Beloj kući"
Srbija ima najveći rast BDP-a u Evropi u prvom kvartalu
Srpska ekonomija
Ministar finansija Srbije Siniša Mali saopštio je danas da je, prema ažuriranim podacima statističke službe Evrostat, Srbija po međugodišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu na prvoj poziciji, među 38 evropskih ekonomija