Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Altiparmakov: Evropa će se suočiti sa krizom, to je loše i za Balkan

Predviđanje
Srpska ekonomija

Nakon zdravstvene i ekonomske krize Evropa će se suočiti sa ozbiljnom i dugotrajnom političkom krizom, što je loša vest i za Balkan i za Srbiju, smatra član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov.

Smatra da će, kao i nakon globalne finansijske krize, Evropa opet izvući najdeblji kraj od korona krize zbog sistemskih nedostataka evrozone, koje vidi u heterogenom sastavu država unutar monetarnog bloka, bez uspostavljene fiskalne unije.

“Nemojte biti iznenađeni ako veći deo ove decenije bude izgubljen usled političko-ekonomskih previranja. Otuda mislim da potpun oporavak EU nije na vidiku, što je naravno loša vest i za Srbiju i za Balkan, imajući u vidu međuzavisnost naših privreda sa evropskim”, rekao je Altiparmakov u intervjuu za magazine Biznis, prenosi Dnevnik.

Mišljenja je da su međunarodne institucije, koje projektuju brz oporavak svetske privrede u obliku latiničnog slova V - nerealno optimistične.

“Istorijski gledano, oporavak od krize je uvek dugotrajniji proces, naročito sada kada se suočavamo sa dodatnim rizicima od mogućeg novog talasa pandemije. Tim pre je važno da se obazrivo odnosimo prema državnom budžetu i da se maksimalno suzdržimo od novih zaduživanja koja bi javni dug osetno povećala iznad 60 odsto BDP-a”, ističe Altiparmakov.

Prema njegovoj oceni, rebalans budžeta Srbije je tehnički korektno i verodostojno urađen sa ciljem da se sprovede planirani ekonomski paket pomoći.

Altiparmakov odbacuje tvrdnje da se Srbija zadužila po visokoj kamatnoj stopi prodajom evroobveznica na međunarodnom tržištu i da bi bilo bolje da je uzela kredit od MMF-a, ističući da nije “čuo ni jedan argument koji bi me ubedio da je Ministarstvo finansija uradilo nešto loše ili neracionalno u ovom konkretnom slučaju”.

“Sasvim je normalno da se države zadužuju na tržištima kapitala. Važna je izgradnja kredibiliteta i redovno servisiranje dugova kako bi se zaduživali po što nižim kamatnim stopama. Mi smo uspešnom fiskalnom konsolidacijom uspeli da izgradimo određeni tržišni kredibilitet koji nam je omogućio da se zadužujemo po stopi od 1,3 odsto pre krize, odnosno po stopi od 3,5 odsto sada tokom krize”, predočava on.

Dodaje da MMF predstavlja instituciju koja se smatra “zajmodavcem u krajnjoj nuždi” za zemlje koje izgube kredibilitet, koje su istisnute sa tržišta kapitala, bez mogućnosti da obezbede sredstva za funkcionisanje.

“Srbija samo u ovoj godini mora da se zaduži za preko sedam milijardi evra za redovno funkcionisanje. Povoljni krediti od MMF-a koji se pominju u javnosti, predstavljaju svega desetak procenata naših potreba, a za preostalih 90 odsto bismo opet morali da se zadužujemo na tržištu”, navodi Altiparmakov.

Investitori traže veću kamatu od zemalja koje su u problemima i bilo bi, kaže, sasvim realno očekivati da bi tražili veću kamatu kada da Srbija zatražila finansijsku pomoć od MMF-a.

“Da li bi se isplatilo da se jeftinije zadužimo kod MMF-a za 10 odsto naših potreba, ako bi to značilo delimični gubitak tržišnog kredibiliteta i povećanje kamate na preostalih 90 odsto zaduživanja?”, upitao je Altiparmakov.

Prema njegovom mišljenju, projektovano povećanje duga na 60 odsto BDP-a nije problematično za sada, ali upozorava da smo za paket državne pomoći iskoristili najveći deo budžetskog prostora, te da u slučaju drugog talasa pandemije ne bismo mogli da ponovimo ovako izdašan program.

Na pitanje šta bi trebalo da budu ekonomski prioriteti Srbije, Altiparmakov je rekao da ne smatra da to treba da bude ekonomski rast već izgradnja uređenog društva.

“Ako nas je ekonomska istorija išta naučila to je da dugoročni prosperitet zavisi od izgradnje jakih institucija, vladavine prava i suzbijanja korupcije. U tim uslovima pozitivne društvene selekcije, nacije su u stanju da ispunjavaju svoje potencijale, što za posledicu ima dugoročni rast i prosperitet… Visoke stope privrednog rasta, same po sebi, ne garantuju prosperitet. Tako su šampioni ekonomskog rasta u protekloj deceniji, sa stopama višim od sedam odsto godišnje bili Etiopija, Obala Slonovače i Džibuti, ali sumnjam da bi građani želeli da nam to budu uzori”, zaključio je Altiparmakov.

Ostali naslovi

Nova praksa PayPal-a nepovoljnija za korisnike iz Srbije
Srpska ekonomija
PayPal, jedna od najpopularnijih svetskih kompanija za elektronski transfer novca, odnedavno je promenio praksu i uveo nova pravila za korisnike u Srbiji
Srbija na listi preporučenih destinacija za građane Dubaija
Srpska ekonomija
Jedno od vodećih turističkih informativnih glasila u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, portal WhatsOn.ae uvrstio je Srbiju na listu preporučenih destinacija za letnja putovanja državljana i rezidenata Dubaija, što će, očekuje se, doprineti povećanju broja turista iz te zemlje, kojima su Srbija i susedne države zanimljive destinacije, naročito tokom leta
Vanredna situacija zbog poplava u devet opština
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je danas da su pripadnici Sektora za vanredne situacije, usled obilnih padavina, 24 časa dnevno u pripravnosti i nadziru sve vodotokove, pružaju pomoć stanovništvu i evakuišu građane Srbije u svim ugroženim opštinama
Za oporavak od pandemije potrebno tri biliona dolara
Srpska ekonomija
Međunarodna agencija za energetiku IEA poziva svetske vlade da ulože tri biliona dolara u zeleni oporavak planete nakon pandemije korona virusa
Neizvesnost u SAD i dalje koleba investitore širom sveta
Srpska ekonomija
Na azijskim berzama su danas cene akcija porasle, kao i na Vol stritu dan pre, a nesigurno se trguje zbog nejasnih poruka iz Bele kuće o trgovinskom sporazumu između SAD i Kine
Indeksi se oporavili na Beogradskoj berzi
Srpska ekonomija
Početak sedmice doneo je blago povećanje trgovanja i berzanskih indeksa na Beogradskoj berzi, na kojoj je ukupan promet na tržištu akcija iznosio neznatno ispod 15 miliona dinara
Kurs dinara 117,5785
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5785 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na ponedeljak, objavila je Narodna banka Srbije
Isplata redovne i privremene novčane naknade za maj
Srpska ekonomija
Nacionalna služba za zapošljavanje saopštila je da će preko Banke Poštanska štedionica biti izvršena isplata novčanih naknada za maj ove godine
Pripravnost na rekama zapadne Srbije
Piše: Vesna Zdravković
Prvo Tamiš za vikend, a onda do četvrtka stanje pripravnosti na rekama zapadne i jugozapadne Srbije. Hidrolog RHMZ-a Dejan Vladiković rekao je za Srpsku ekonomiju da će nivo vode porasti na slivovima reke Jadar sa pritokama (loznički kraj), zatim Kolubare i njenim pritokama Ljigu, Tamnavi i Ubu
Građani više neće morati na šaltere po list nepokretnosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović održala je danas sastanak sa direktorom Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Borkom Draškovićem i rukovodstvom Javnobeležničke komore, koje je predvodio Srbislav Cvejić, u vezi sa izdavanjem lista nepokretnosti građanima